U prvoj polovini 2026. ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2025. za 0,6% i iznosila je 91,7 mlrd. eura. Imovina se povećala kod polovine kreditnih institucija.
Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se u usporedbi s krajem 2025. godine za 0,4 mlrd. eura ili 0,6%. Najviše su se smanjila visokolikvidna sredstva (sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju), dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio.
Neprihodonosni krediti i predujmovi (u nastavku teksta: NPL-ovi) smanjili su se za 0,4%, pod utjecajem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, dok su se u portfelju kredita kućanstvima povećali. Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovine 2026. stagnirao je u usporedbi s krajem 2025. i iznosio je 2,3%. Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati kod nefinancijskih društava, a udio NPL-ova kod tog sektora smanjio se s 3,7% na 3,3%. Kod kućanstava udio NPL-ova blago se smanjio na 3,2%.
U odnosu na lipanj 2025. dobit kreditnih institucija smanjila se za 5,5%. Posljedično, prinos na imovinu (ROA) smanjio se i iznosio je 1,6%, kao i prinos na kapital (ROE), koji je iznosio 15,3%.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala smanjila se: s 22,9% na 22,1%. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju prve polovine 2026. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100%, a prosječni LCR iznosio je 196,2%.