No, zbog ograničenja za proizvodnju i trgovinu koja su ratna zbivanja uzrokovala u opskrbi svjetskog tržišta pojedinim sirovinama, progresivno sve oštrijih sankcija nametnutih Rusiji kao i još uvijek velike neizvjesnosti u smislu tijeka i trajanja ratnih zbivanja, snažno su porasle cijene energenata i drugih sirovina. Ruska invazija tako se nadovezala na tendenciju rasta inflacije potrošačkih cijena koju mnoge zemlje bilježe još od sredine protekle godine i dodatno je ojačala. Cijene plina na europskom tržištu porasle su nekoliko mjeseci prije samog početka rata kao odraz slabije opskrbe plinom, osobito iz Rusije, i niže razine zaliha. Izbijanje sukoba ojačalo je i pritiske na rast cijena nafte, a poskupjele su i određene prehrambene sirovine i pojedini metali kojima Rusija i Ukrajina opskrbljuju svjetsko tržište. Tržišna reakcija na ratna zbivanja gotovo je trenutno povećala ocjenu prosječne inflacije potrošačkih cijena, a poremećaji koji pridonose visokim i rastućim cijenama energenata i sirovina povećavaju se sa sve dužim trajanjem rata i tržišnih poremećaja koje rat uzrokuje, kao i novim krugovima sankcija nametnutih Rusiji.

Na recentno ubrzavanje potrošačke inflacije u određenoj mjeri utječe i rat u Ukrajini, i to ponajprije poskupljenjem energenata i prehrambenih sirovina. Cijena prirodnog plina snažno je porasla na europskom tržištu i prije izbijanja rata kao odraz slabije opskrbe od uobičajene, osobito iz Rusije, i posljedično niske razine zaliha, a od početka rata dodatno je poskupjela i sirova nafta. (Slika 1. Cijena sirove nafte i ostalih sirovina – ostvarenja i projekcije). Od kraja veljače 2022. poskupio je i niz drugih sirovina (poglavito prehrambenih) kojima Rusija i Ukrajina opskrbljuju svjetsko tržište. Rusija i Ukrajina imaju osobito važnu ulogu na globalnom tržištu kao velik proizvođač i izvoznik i suncokreta, odnosno suncokretovog ulja, pšenice, ječma, kukuruza, ugljena i nafte kao energenata, kao i umjetnih gnojiva koja su važna ulazna komponenta za proizvodnju brojnih prehrambenih proizvoda (Slika 2. Udio Rusije i Ukrajine u svjetskoj opskrbi izabranih sirovina u 2020.). Smanjena ponuda tih proizvoda zbog ratnih zbivanja znatno je povećala cijene prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu. Također, Rusija eksploatira velika ležišta metalnih ruda te opskrbljuje velik broj zemalja željezom, čelikom i obojenim metalima. Smanjena ponuda tih sirovina zbog sankcija, koje su otežale trgovinu i platni promet s Rusijom, kao i zabrane izvoza pojedinih sirovina iz Rusije, snažno su povećali cijene metala na svjetskom tržištu nakon početka rata.

Cijena sirovina na svjetskim tržištima koje se može povezati s ratom praktički se trenutačno odrazila na inflaciju potrošačkih cijena diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Pretpostavke o cijenama sirovina, koje su važan element projekcija inflacije, znatno su se pogoršale nakon početka sukoba. Projicirani porast cijena nafte za 2022. godinu tako se neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu udvostručio (s 25% na 50% rasta na godišnjoj razini), a ubrzao se i očekivani porast cijena ostalih sirovina (s 0% na 11% rasta na godišnjoj razini). Uključivanjem novih pretpostavki o cijenama energenata i drugih sirovina u standardne projekcijske modele može se ocijeniti da je trenutni (neposredan) učinak rata u Ukrajini, koji se očitovao u povećanju cijena nakon početka invazije u odnosu na cijene neposredno prije, na prosječnu godišnju inflaciju potrošačkih cijena u 2022. godini malo manji od 1 postotni bod. Najizrazitiji je ocijenjeni učinak na prosječni godišnji rast cijena energije koji se odmah povećava za 1,5 postotnih bodova, dok ocijenjeni učinak na prosječni godišnji rast cijena hrane iznosi otprilike 1 postotni bod. No, cijene plina povećale su se i prije izbijanja rata, a cijene nafte i ostalih sirovina nastavile su se povećavati nakon početka rata te su porasle i više od inicijalnih očekivanja, pa je izgledno da je ukupan učinak na inflaciju potrošačkih cijena i veći.

Ratom uzrokovana povećanja cijena energenata, prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu različitim se intenzitetom prelijevaju na inflaciju potrošačkih cijena diljem Europe. Rast cijena prehrane i drugih sirovina, kao i energenata, nadovezao se i ojačao tendenciju ubrzavanja inflacije koja je započela sredinom prošle godine pod utjecajem problema u opskrbnim lancima te porasta potražnje zbog ponovnog otvaranja gospodarstva. S ratom povezan porast energije za potrošačke cijene u Hrvatskoj manje je izražen u usporedbi s većinom drugih zemalja Europske unije, što djelomično proizlazi iz manje ovisnosti Hrvatske o uvozu energije i drugih sirovina iz Rusije i Ukrajine u usporedbi s tim zemljama, a dijelom i iz specifičnog modela njihova administrativnog reguliranja. Nasuprot tome, porast cijena hrane u Hrvatskoj viši je u odnosu na prosjek zemalja članica Europske unije, iako ne odstupa od kretanja u zemljama srednje i istočne Europe. To je rezultat relativno velikog udjela hrane u potrošačkoj košarici koja se rabi za izračun inflacije u zemljama srednje i istočne Europe, kao i malo snažnijeg porasta tih cijena (Slika 3. Godišnje stope promjene cijena potkomponenata inflacije i doprinosi ukupnoj inflaciji).

Učinci rata u Ukrajini na cijene energenata i drugih sirovina na svjetskim tržištima povećali su se od njegova izbijanja, a i nadalje su prisutni rizici dodatnog rasta cijena koji ovise o tijeku i trajanju rata i eventualnim novim paketima sankcija. Recentni pokazatelji kretanja cijena sirovina na svjetskom tržištu upućuju na postupnu normalizaciju cijena nakon njihova znatnog porasta koji se u pojedinim segmentima nastavio i nakon početka rata. Stoga je i HNB nakon izbijanja rata višekratno revidirao projekcije kretanja inflacije, pa se trenutno na razini cijele 2022. godine očekuje prosječna inflacija na razini višoj od 9%. Cijene sirovina na terminskim tržištima (na kojima trgovci kupuju i prodaju te sirovine po cijeni dogovorenoj na dan trgovanja te uz isporuku u određenom trenutku u budućnosti, primjerice za šest mjeseci ili za godinu dana) tako upućuju na postupno pojeftinjenje sirovina prema kraju projekcijskog horizonta. No, s trajanjem rata jača i intenzitet poremećaja u opskrbi s ratom pogođenih područja, a eventualne bi nove sankcije mogle dodatno smanjiti ponudu sirovina koje izvozi Rusija i time potaknuti daljnji rast cijena na svjetskom tržištu. Zbog toga su i nadalje naglašeni rizici ostvarenja aktualne projekcije inflacije.