U prvoj polovini 2024. ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se u odnosu na kraj 2023. za 0,6% i iznosila je 78,1 mlrd. eura. Imovina se smanjila kod većine kreditnih institucija.
Ukupni krediti i predujmovi praktično su stagnirali u usporedbi s krajem 2023. godine (porast za 0,1%). Nastavljen je rast kreditiranja dužnika, osobito krediti drugim kreditnim institucijama i kućanstvima, no to je neutralizirano smanjenjem sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju. Neprihodujući krediti i predujmovi (u nastavku teksta: NPL-ovi) smanjili su se za 1,9%, najvećim dijelom u portfelju kredita nefinancijskim društvima.
Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovine 2024. nije se promijenio u odnosu na kraj 2023. te je iznosio 2,6%. Međutim, kvaliteta kredita dvama najvažnijim institucionalnim sektorima nastavila se poboljšavati: udio NPL-ova kod nefinancijskih društava smanjio se s 5,1% na 4,7%, a kod kućanstava s 4,2% na 4,0%.
Poslovanje kreditnih institucija u prvoj polovini 2024. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 806,8 mil. eura. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na vrijednost s kraja 2023. godine. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8% na 2,1%, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 15,5% na 18,2%. Rezultat je to povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a, ali i povećanje od ostalih sektora.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila se na 22,9% pod utjecajem povećane izloženosti rizicima. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.
Na vrlo visokoj razini još se nalazi i likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prve polovine 2024. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 220,2%.