Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao je u 2024. godini, a očekuje se da bi mogao ostati relativno snažan i u naredne dvije godine, iako na nešto nižoj razini. Ekonomska ekspanzija, koja je obilježila prvu polovinu 2024. godine, nastavila se i u trećem tromjesečju, a robustan rast izgledan je i na samom kraju godine pa bi realni BDP na razini cijele 2024. mogao porasti 3,7%. Ubrzanje gospodarskog rasta poglavito odražava snažnu domaću potražnju, podržanu povoljnim kretanjima na tržištu rada, vrlo poticajnom fiskalnom politikom, kao i snažnom investicijskom aktivnošću privatnog sektora. Ojačao je i robni izvoz, dok se izvoz usluga počeo smanjivati. U naredne dvije godine realni BDP Hrvatske bi se mogao nastaviti povećavati po prosječnoj godišnjoj stopi od nešto više od 3%. Pritom se očekuje veći doprinos izvoza roba i usluga uslijed očekivanog postupnog oporavka vanjske potražnje, čemu bi trebao pridonijeti i projicirani pad troškova financiranja koji se temelji na tržišnim očekivanjima o nastavku pada kamatnih stopa. Intenzitet rasta domaće potražnje mogao bi oslabiti, što se prije svega odnosi na rast investicija koje bi, nakon snažnog rasta podržanog sredstvima iz fondova EU-a u protekle tri godine, mogle usporiti. Rizici za središnju projekciju realnog rasta Hrvatske su uravnoteženi, ali i dalje naglašeni zbog geopolitičkih napetosti, mogućnosti njihove eskalacije, kao i kretanja cijena sirovina i energenata. Protekcionističke trgovinske mjere mogle bi negativno utjecati na hrvatski robni izvoz smanjenjem vanjske potražnje ključnih trgovinskih partnera. Rast investicija ovisit će o učinkovitom korištenju fondova EU-a, osobito od strane javnog sektora. S druge strane, potencijalno smirivanje geopolitičkih napetosti moglo bi povećati vanjsku potražnju i povoljno djelovati na izvoz. Jačanje povjerenja potrošača moglo bi sniziti trenutno projiciranu stopu štednje kućanstava, potičući rast osobne potrošnje.
Nakon očekivanog usporavanja inflacije mjerene HIPC-om na 4,0% u 2024. godini, nastavak usporavanja, iako slabijim intenzitetom, očekuje se i u naredne dvije godine (na 3,5% u 2025. te 2,5% u 2026.). Usporavanje inflacije u tekućoj godini odražava slabljenje tekućih inflatornih pritisaka uz povoljne bazne učinke koji su pridonosili usporavanju inflacije u prvih 8 mjeseci 2024. godine. Promatrano po komponentama, ove su se godine usporile temeljna inflacija te inflacija cijena hrane. Ipak, temeljna bi inflacija mogla ostati i dalje povišena kao odraz snažne domaće potražnje, robusnog tržišta rada i povišenog rasta plaća. Dodatno, inflacija cijena hrane također bi mogla ostati povišena, obzirom da je u drugoj polovini 2024. došlo do primjetnog povećanja tekućih pritisaka. U naredne dvije godine očekuje se usporavanje inflacije, pri čemu bi ono u 2025. moglo odražavati usporavanje temeljne inflacije, a u 2026. godini usporavanje svih glavnih podkomponenata inflacije. Rizici vezani uz ostvarivanje prognozirane inflacije uglavnom su uravnoteženi. Rizici više inflacije uglavnom su povezani s geopolitičkim napetostima koje bi mogle rezultirati višim cijenama energenata i drugih sirovina. Što se tiče domaćih činitelja, inflacija bi mogla biti viša u slučaju snažnijeg od očekivanog rasta domaće potražnje ili jačeg od očekivanog prelijevanja nominalnog rasta plaća na potrošačke cijene. S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu rizici su koji bi mogli uzrokovati nižu inflaciju.
U 2024. godini broj zaposlenih osoba mogao bi porasti za 3,4%, dok bi se anketna stopa nezaposlenosti mogla sniziti na 4,9% radne snage. Tekuću godinu obilježio je i snažan rast plaća. Razmjerno povoljna kretanja na tržištu rada očekuju se i u nastavku projekcijskog horizonta. Broj zaposlenih osoba u Hrvatskoj nastavio je rasti i u drugoj polovini godine, potaknut snažnom domaćom gospodarskom aktivnosti. Administrativna stopa nezaposlenosti spustila se na 4,8% radne snage u listopadu (5,1% u rujnu), dok je anketna stopa nezaposlenosti u trećem tromjesečju porasla na 5,3% radne snage sa 4,7% u prethodnome tromjesečju, na što je poglavito utjecalo smanjenje zaposlenosti na tromjesečnoj razini, uzimajući u obzir pojačano zapošljavanje u predsezoni (sezonski prilagođene vrijednosti). Nominalne plaće i dalje snažno rastu pod utjecajem izražene potražnje za radom u uvjetima niske nezaposlenosti. Na razini cijele 2024. godine prosječna nominalna bruto plaća mogla bi porasti za 14,9%, a realna za 10,7%. U nastavku projekcijskog horizonta očekuje se rast zaposlenosti, smanjivanje stope nezaposlenosti na povijesno niske razine te rast nominalnih i realnih plaća, ali umjerenijim intenzitetom u odnosu na ovu godinu.
Višak na tekućem i kapitalnom računu mogao bi u 2024. iznositi 1,1% BDP-a, što je za čak 2,2 postotna boda manje nego u prethodnoj godini. To je ponajprije posljedica smanjenja korištenja sredstava iz fondova EU-a nakon što je u prethodnoj rekordnoj godini završila višegodišnja financijska perspektiva kada je ujedno vrhunac isplata krajnjim korisnicima, a ujedno je završeno korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti u svrhu obnove od potresa. Osim toga, nepovoljnim kretanjima pridonosi produbljivanje manjka u robnoj razmjeni te, nakon više godina, pogoršanje salda neto izvoza usluga, s obzirom na snažan rast uvoza i stagnaciju izvoza usluga. S druge pak strane, nepovoljna kretanja platnobilančnog salda u 2024. djelomično ublažava poboljšanje salda na računu primarnog dohotka, ponajprije zahvaljujući rastu prihoda središnje banke po osnovi upravljanja nemonetarnom financijskom imovinom. Višak na tekućem i kapitalnom računu trebao bi se zadržati na približno sličnoj razini kao u 2024. sve do kraja projekcijskog horizonta.
Europska središnja banka (ESB) objavila je prognozu za europodručje, koja je dostupna na sljedećoj poveznici.
Tablica 1. Makroekonomske projekcije za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)