Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj, raspravljao je o sistemskim financijskim rizicima te je donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Ukupna izloženost sistemskim rizicima na kraju trećeg tromjesečja 2024. ostala je na umjerenoj razini. Najvažniji rizici za financijsku stabilnost proizlaze iz međunarodnog okružja. Oni supovezani s geopolitičkim i trgovinskim napetostima te usporenim rastom gospodarstva europodručja, i naglašeno su negativni. U domaćem okružju sistemske rizike pojačava snažan rast kreditiranja kućanstva uz blage kriterije odobravanja. Rast gotovinskih nenamjenskih kredita kućanstvima pokazuje naznake stabilizacije na vrlo visokoj razini, dok stambeni krediti rastu zbog povećanja iznosa prosječnog kredita povezanog s rastom cijena nekretnina, po kojem se Hrvatska nalazi pri vrhu EU. Znatan udio novih stambenih i gotovinskih kredita odobrava se uz povišene omjere otplata duga i dohotka potrošača. HNB je stoga najavio uvođenje novih makrobonitetnih mjera kojima se ograničuju kriteriji kreditiranja potrošača s ciljem ublažavanja rizika povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i jačanja njihove financijske otpornosti u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Nasuprot kreditiranja kućanstva, kreditiranje poduzeća i dalje je prigušeno pri čemu su novi krediti u najvećoj mjeri usmjereni prema djelatnostima povezanima s tržištem nekretnina. Profitabilnost kreditnih institucija i dalje je visoka, no u trećem tromjesečju 2024. je započelo njezino postepeno smanjivanje uslijed spuštanja ključnih kamatnih stopa ESB-a i pada neto kamatnog prihoda. U takvom okružju važno je očuvati prethodno izgrađene zaštitne slojeve kapitala za kreditne institucije, koji povećavaju njihovu sposobnost podnošenja gubitaka u slučaju nepovoljnih makroekonomskih i financijskih scenarija. HNB trenutnu visinu zaštitnih slojeva kapitala ocjenjuje primjerenom razini sistemskih rizika te nastavlja pratiti njihov razvoj kako bi po potrebi na vrijeme prilagodio mjere makrobonitetne politike.
Članovi Savjeta HNB-a dali su suglasnost Nadzornom odboru Banke Kovanica d.d. da Nicola Ceccaroli obavlja funkciju predsjednika uprave, a Ivan Mužić funkciju člana uprave te banke.
Savjet HNB-a je donio i odluku o izdavanju zlatnih i srebrnih numizmatičkih kovanica "Kralj Tomislav" u povodu proglašenja godine 2025. godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava. Prigodni motivi na kovanicama predstavljaju hrvatskog vladara kralja Tomislava, snažan simbol hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Zlatne numizmatičke kovanice izdaju se u apoenima od 200, 100 i 10 eura, a srebrne numizmatičke kovanice u apoenima od 6 i 4 eura.