Sažetak

• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom četvrtog tromjesečja 2024. iznosio je –1,21 mlrd. EUR, u odnosu na –0,44 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom četvrtog tromjesečja 2024. zabilježen je saldo od –1,48 mlrd. EUR (neto odljev kapitala), a u istom tromjesečju prethodne godine –0,11 mlrd. EUR.
• Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju 2024. iznosilo je –23,4 mlrd. EUR. U odnosu na kraj 2023. negativan saldo povećao se za 1,52 mil. EUR, a njegov se omjer prema BDP-u povisio s –28,1% na –27,4%.
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju četvrtog tromjesečja 2024. iznosi 56,2 mlrd. EUR ili 65,7% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u četvrtom je tromjesečju 2024. ostvaren manjak od 1,21 mlrd. EUR, što znači pogoršanje salda za 0,77 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Tome je najviše pridonio podračun robe čiji se negativan saldo povećao za 406 mil. EUR i kapitalni račun čiji se pozitivan saldo smanjio za 256 mil. EUR, ponajviše zbog nižih iznosa raspoređivanja fondova EU-a sa značajkama kapitalnih transfera na krajnje korisnike. Pozitivan saldo na podračunu usluga smanjio se u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 78,7 mil. EUR, na podračunu primarnog dohotka povećao se za 196,6 mil. EUR, a na podračunu sekundarnog dohotka smanjen je za 231,6 mil. EUR.^[1]

Slika 1. Platna bilanca – tekući i kapitalni račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Saldo na financijskom računu platne bilance (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) u četvrtom je tromjesečju 2024. iznosio –1,48 mlrd. EUR u odnosu na –0,11 mlrd. EUR u istom tromjesečju prethodne godine (Slika 2.). To je u prvom redu rezultat povećanja negativnog salda na podračunu ostalih ulaganja (1,03 mlrd. EUR), a istodobno je povećanje negativnog salda na podračunu izravnih ulaganja iznosilo 373,1 mil. EUR. Saldo na podračunima portfeljnih ulaganja, financijskih izvedenica i međunarodnih pričuva nije se bitno promijenio u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

Slika 2. Platna bilanca – financijski račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Promatra li se cijela 2024. godina (Tablica 1.), kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 171,6 mil. EUR ili 0,2% BDP-a, u odnosu na 2,54 mlrd. EUR, odnosno 3,0% BDP-a u 2023. godini. U 2024. godini vidljiv je i pozitivan kumulativni višak na financijskom računu od 773,3 mil. EUR ili 0,9% BDP-a, u odnosu na 3,81 mlrd. EUR ili 4,5% BDP-a, koliko je on iznosio u 2023. godini.

Tablica 1. Platna bilanca

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju 2024. iznosilo je –23,4 mlrd. EUR, s udjelom u BDP-u od –27,4%. U odnosu na kraj 2023. negativan saldo povećao se za 1,52 mil. EUR, ali njegov je udio u BDP-u bio manje izražen, tj. povećao se s –28,1%, koliko je iznosio na kraju 2023.

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

Omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a smanjio se s 11,4% na kraju trećeg tromjesečja na 10,6% na kraju četvrtog tromjesečja 2024., dok se omjer neto vlasničkih ulaganja i BDP-a smanjio s –35,2% na –37,9%. Za usporedbu, omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a na kraju 2023. iznosio je 7,0%, a kod neto vlasničkih ulaganja –35,6%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju 2024. iznosilo je 56,2 mlrd. EUR ili 65,7% BDP-a, što je za 7,6 mlrd. EUR i za 10,4 postotna boda BDP-a manje nego na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (87% ukupnoga bruto inozemnog duga) manje je u odnosu na treće tromjesečje 2024. za 0,5 mlrd. EUR ili za 1,7 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑