Ukupna inflacija u ožujku

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u ožujku 2025. usporila na 4,3% s 4,8% zabilježenih u veljači (Slika 1. i Tablica 1.), dok se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) usporila na 4,2% s 4,5%. Usporavanje ukupne inflacije u ožujku bilo je rezultat usporavanja inflacije cijena svih glavnih komponenata. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) se također usporila, s 3,7% u veljači na 3,2% u ožujku. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije je u ožujku ostala nepromijenjena. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u ožujku 2025. blago usporila na 2,2% s 2,3% u veljači te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u ožujku smanjila u odnosu na prethodni mjesec. Usporavanju inflacije na razini cijelog europodručja u ožujku su pridonijele cijene energije i temeljne inflacije (zahvaljujući usporavanju inflacije cijena usluga). Temeljna inflacija u europodručju se u ožujku usporila drugi mjesec za redom te je iznosila 2,4%.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za ožujak 2025. godine.

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).

Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u ožujku

Usporavanju ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u ožujku pridonijelo je usporavanje inflacije cijena svih glavnih komponenata. Inflacija cijena energije pritom se znatno usporila (na 2,4% s 4,1% u veljači) kao rezultat pojeftinjenja naftnih derivata. Osim toga, inflacija cijena hrane drugi se mjesec za redom usporila (na 5,2% u ožujku s 5,6% u veljači). Nadalje, usporile su se i obje komponente temeljne inflacije - inflacija cijena industrijskih proizvoda (na 0,2% u ožujku s 0,4% veljači) i inflacija cijena usluga (na 7,6% sa 7,8%). Sukladno tome, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) se usporila s 4,5% u veljači na 4,2% u ožujku. Unatoč usporavanju inflacije cijena usluga, one nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena (mjerenoj HIPC-om) od 4,3% usluge pridonose s 2,5 postotnih bodova, a hrana s 1,5 postotnih bodova.

Smanjenju ukupne inflacije, mjerene IPC-om, najviše je pridonijelo usporavanje inflacije cijena energije (na 2,1% s 3,6%) i hrane (na 4,4% s 4,9%). Osim toga, smanjila se inflacija cijena industrijskih proizvoda (na -0,2% s 0,2%). Za razliku od toga, inflacija cijena usluga se ubrzala (na 6,0% s 5,7%). Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u ožujku je ostala nepromijenjena te je iznosila 1,1 postotni bod (Slika 2.). Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije uglavnom proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga koji je kod HIPC-a iznosio spomenutih 2,5 postotnih bodova naprema 1,6 postotnih bodova koliko su usluge doprinijele inflaciji mjerenoj IPC-om. To je rezultat izraženijeg godišnjeg rasta cijena usluga mjerenog HIPC-om te većeg udjela usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista.

Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,8% u veljači na 4,3% u ožujku – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje inflacije ostvareno u ožujku 2025. tako odražava povoljne bazne učinke kod svih komponenata osim energije te negativne tekuće pritiske kod svih komponenata osim usluga (Slika 3.). Povoljni bazni učinci najviše su djelovali na usporavanje inflacije cijena usluga, dok su s druge strane blago nepovoljni bazni učinci ublažili smanjenje inflacije cijena energije koje odražava mjesečno pojeftinjenje naftnih derivata.

Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u ožujku 2025. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.

Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑