U "Narodnim novinama" broj 136 od 27. studenoga 2024. objavljena su četiri zakona iz područja platnog prometa kojima se prenose propisi Europske unije ili osigurava njihova primjena, a ti su propisi Uredba (EU) 2024/886 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 i direktiva 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 u pogledu instant kreditnih transfera u eurima (Tekst značajan za EGP) (SL L 2024/886, 19. 3. 2024., u nastavku teksta: Uredba za instant) i Uredba (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022., u nastavku teksta: Uredba DORA):

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu
• Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa i
• Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

Uredba za instant osigurava da svi pružatelji platnih usluga (banke) koji izvršavaju "obična" plaćanja u eurima (tzv. kreditne transfere – što nema veze s kreditom, već se radi o plaćanju u korist primatelja plaćanja, engl. credit transfer) moraju omogućiti zaprimanje brzih plaćanja (instant kreditnih transfera u eurima) koji se izvršavaju u roku od 10 sekunda, 24 sata svakog dana u godini (24/7/365). Tako će od 9. siječnja 2025. svi, na svoje račune u bankama, moći zaprimati instant kreditne transfere od platitelja iz Republike Hrvatske i iz Europske unije. Oni korisnici platnih usluga kojima njihove banke to već ne omogućavaju moći će ih najkasnije od 9. listopada 2025. i zadavati.

To znači da se plaćanja mogu provoditi i u kasnijim poslijepodnevnim satima, tijekom vikenda i blagdana – što se "običnim" kreditnim transferima, kada se račun primatelja vodi u drugoj banci, nije moglo provesti.

Instant plaćanja nisu novost na tržištu Republike Hrvatske jer od 2020. godine posluje platni sustav za instant kreditne transfere (EuroNKSInst), ali u tom sustavu trenutačno sudjeluje devet hrvatskih banaka.

Uz navedeno, pružatelji platnih usluga od 9. listopada 2025. moraju omogućiti platiteljima da prije iniciranja svih kreditnih transfera ("običnih" i instant) provjere naziv primatelja plaćanja. Tom će se mjerom smanjiti broj prijevara jer će platitelji imati informaciju o tome kome točno žele provesti plaćanje, pa će moći od plaćanja i odustati ako ta osoba nije ona kojoj su namjeravali zadati plaćanje.

Osiguranje provedbe Uredbe za instant uređeno je u Zakonu o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa. Zakon je stupio na snagu 5. prosinca 2024.

Nadalje, izvršene su određene izmjene u Zakonu o platnom prometu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, koji stupa na snagu 17. siječnja 2025., osim članaka 12., 16. i 17. tog Zakona, koji stupaju na snagu 9. travnja 2025. Primjerice propisani su uvjeti koje institucije za platni promet i institucije za elektronički novac moraju ispunjavati kako bi mogle postati sudionici platnih sustava, osigurana je mogućnost da i te institucije svojim klijentima određuju brojeve računa u skladu s međunarodnim standardom za numeraciju bankovnih računa, odnosno IBAN-om te je proširena mogućnost zaštite sredstava korisnika platnih usluga.

Također, izmijenjene su pojedine odredbe važećeg zakona u vezi s aktivnostima koje se ne smatraju platnim uslugama, zahtjevom za izdavanje odobrenja za pružanje platnih usluga, eksternalizacijom, izvješćivanjem o incidentima te upravljanjem operativnim i sigurnosnim rizicima.

Izmjene potrebne radi usklađivanja s Uredbom za instant izvršene su i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu, koji stupa na snagu 17. siječnja 2025., osim izmijenjene odredbe članka 35. stavka 1. točke 2. Zakona o elektroničkom novcu, koja stupa na snagu 9. travnja 2025.

Istim se zakonom također mijenjaju i dopunjuju odredbe vezane uz zahtjeve i dokumentaciju koju je podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca kao institucija za elektronički novac dužan dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

Također, instituciji za elektronički novac omogućuje se da zaštiti novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac ne samo držanjem na posebnom računu kod kreditne institucije osnovane u Republici Hrvatskoj već i na druge načine koji su sada zakonom propisani.

Zbog Uredbe za instant donesene su i potrebne izmjene u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata. Zakon je stupio na snagu 5. prosinca 2024.

Predmetni se zakon primjenjuje samo na sustave, na način da su plaćanja u sustavu sigurna i neopoziva i onda kada se nad jednim od sudionika, neovisno iz koje je države članice Europske unije, pokrene postupak zbog insolventnosti (primjerice stečaj ili prisilna likvidacija). Kao što je već navedeno, sada sudionici platnih sustava na koje se primjenjuje taj Zakon mogu biti osim kreditnih institucija i drugi pružatelji platnih usluga, odnosno institucije za platni promet i institucije za elektronički novac.

Odredbe Zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu istodobno se usklađuju s Uredbom DORA.

Naime, svi pružatelji platnih usluga obvezni su provoditi mjere kojima se osigurava ovladavanje digitalnim rizicima, ali to je do sada bilo uređeno Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo, pa su se te odredbe morale prilagoditi prema Uredbi DORA kojom se detaljno utvrđuju jedinstveni zahtjevi u vezi sa sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava kojima se podupiru poslovni procesi svih financijskih subjekata, kako bi se postigla visoka zajednička razina digitalne operativne otpornosti. Uredba DORA primjenjuje se od 17. siječnja 2025.

Također, u svim se zakonima povećavaju prava potrošača na alternativno rješavanje potrošačkih sporova jer zakoni sada obvezuju sve pružatelje platnih usluga i izdavatelje elektroničkog novca na sudjelovanje u svim postupcima mirenja koje pokrenu potrošači. Ova je mjera vezana uz cilj Republike Hrvatske da pristupi Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).