Uvodne napomene

Makroprudencijalni dijagnostički proces sastoji se od ocjenjivanja makroekonomskih i financijskih odnosa i kretanja koji mogu rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti. Pritom se pojedinačni signali koji upozoravaju na povećan stupanj rizika detektiraju na temelju kalibracija statističkim metodama, regulatornih standarda ili stručnih procjena. Oni se sintetički prikazuju u mapi rizika, a indiciraju razinu i dinamiku ranjivosti te tako olakšavaju postupak identifikacije sistemskog rizika, što podrazumijeva određivanje njegove prirode (strukturna ili ciklička), lokacije (segment sustava u kojem se razvija) i izvora (primjerice, odražava li više poremećaje na strani ponude ili na strani potražnje). S obzirom na tu dijagnostiku, optimizira se instrumentarij i kalibrira intenzitet mjera koje bi trebale najučinkovitije djelovati na rizik, reducirati regulatorni rizik, uključujući mogućnost nepoduzimanja aktivnosti, te minimizirati potencijalna negativna prelijevanja na druge sektore kao i neočekivane prekogranične učinke. Osim toga, na taj se način tržišni sudionici informiraju o identificiranim ranjivostima i rizicima koji bi se mogli materijalizirati i ugroziti financijsku stabilnost.

Pojmovnik

Financijska stabilnost je stanje koje se očituje u nesmetanom i učinkovitom funkcioniranju ukupnoga financijskog sustava u procesima alokacije financijskih resursa, procjene i upravljanja rizicima te izvršavanja plaćanja, kao i u otpornosti financijskog sustava na iznenadne šokove te pridonošenju dugoročno održivome gospodarskom rastu.

Sistemski rizik definira se kao rizik nastupanja događaja koji kroz različite kanale mogu onemogućiti obavljanje financijskih usluga ili rezultirati snažnim porastom njihovih cijena i ugroziti neometano poslovanje većeg dijela financijskog sustava, a stoga negativno djelovati i na realnu gospodarsku aktivnost.

Ranjivost u kontekstu financijske stabilnosti označuje strukturna obilježja, odnosno slabosti domaćega gospodarstva koje ga mogu činiti manje otpornim na moguće šokove i pojačavati negativne posljedice tih šokova. U publikaciji se analiziraju rizici povezani s događajima ili kretanjima čija materijalizacija može rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti. Primjerice, zbog visokih omjera javnog i inozemnog duga i BDP-a te visokih potreba za njegovim (re)financiranjem, Hrvatska je vrlo ranjiva s obzirom na moguće promjene financijskih uvjeta i izložena je rizicima promjene kamatnih stopa ili tečaja.

Mjere makroprudencijalne politike podrazumijevaju primjenu instrumenata ekonomske politike, a ovisno o specifičnostima rizika i obilježjima njegove materijalizacije mogu biti standardne mjere makroprudencijalne politike. Osim toga, mjere monetarne, mikroprudencijalne, fiskalne i drugih politika mogu se također, ako je to potrebno, upotrebljavati u makroprudencijalne svrhe. Isto tako, s obzirom na to da unatoč određenim pravilnostima evolucija sistemskog rizika i njegove posljedice mogu biti teško predvidive u svim svojim manifestacijama, uspješno očuvanje financijske stabilnosti ne zahtijeva samo međuinstitucionalnu suradnju u području njihove koordinacije, već po potrebi i oblikovanje dodatnih mjera i pristupa.

1. Identifikacija sistemskih rizika

Ukupna izloženost sistemskim rizicima na kraju četvrtog tromjesečja 2021. godine zadržana je na umjerenoj razini (Slika 1.). Oporavak ekonomske aktivnosti bio je brži i snažniji od očekivanja, pa su se poduzeća manje oslanjala na fiskalne potpore. Međutim, rizici su nadalje povišeni zbog neizvjesnosti oko okončanja pandemije, rastuće inflacije potrošačkih cijena, snažnog rasta cijena stambenih nekretnina i jačanja geopolitičkih rizika. Stoga su ocjene izloženosti sistemskim rizicima za sve sektore ostale nepromijenjene u odnosu na prethodnu procjenu (Makroprudencijalna dijagnostika, broj 15).

Slika 1. Mapa rizika, četvrto tromjesečje 2021.

Napomena: Strelice označuju promjene u odnosu na Mapu rizika za treće tromjesečje 2021., objavljenu u Makroprudencijalnoj dijagnostici, br. 15 (rujan 2021.).
Izvor: HNB

Postupni rast procijepljenosti stanovništva, prilagođavanje na "suživot" s virusom i labavije epidemiološke mjere u odnosu na 2020. godinu pogodovali su oporavku domaće i strane potražnje, dobrim turističkim rezultatima te općenito snažnom gospodarskom rastu. Međutim, krajem prethodne godine pojavio se izrazito zarazan omikron-soj koronavirusa, pa su u većini europskih zemalja pooštrene epidemiološke mjere. Prema raspoloživim pokazateljima, domaća ekonomska aktivnost u posljednjem se tromjesečju povećala unatoč novom valu pandemije. No, vidljivo je usporavanje intenziteta oporavka. Raspoloženje potrošača blago se pogoršalo, kao i poslovna očekivanja u industriji i uslugama. Naglašena neizvjesnost u smislu budućeg tijeka pandemije tako je i nadalje glavni rizik za gospodarsku aktivnost (Slika 2.).

Slika 2. COVID-19 u Hrvatskoj i EU-u: epidemiološka strogost i procijepljenost (lijevi panel) te smrtni slučajevi i udio omikron-soja (desni panel)

Izvor: https://ourworldindata.org/coronavirus. Podaci o umrlima i podaci o procijepljenosti do kraja siječnja 2022.

Snažan rast realnog BDP-a u 2021. (prema Makroekonomskim kretanjima i prognozama HNB-a br. 11 očekuje se rast od 10,8%) potaknule su sve komponente potražnje, pri čemu se ističe oporavak prihoda od turizma. No, dok bi prihodi od turizma mogli biti ispod razine prije pandemije, realni BDP i sve ostale komponente potražnje mogli bi doseći razine iznad onih iz 2019. godine. Usporedno s porastom poreznih prihoda u razdoblju gospodarskog rasta (ponajprije od PDV-a), smanjeni su troškovi povezani s mjerama za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije, što je sve zajedno povoljno djelovalo na proračun opće države. Povećanje neto izvoza usluga i snažnije korištenje sredstava iz fondova EU-a djelovali su na porast viška tekućega i kapitalnog računa.

U 2021. godini došlo je do snažnog oporavka prihoda poduzeća. Prema podacima Porezne uprave, iznos fiskaliziranih računa porastao je u 2021. oko 25% u odnosu na 2020. te oko 3,5% u odnosu na 2019. Unatoč tome, prihod djelatnosti koje zahtijevaju socijalni kontakt (pružanje smještaja, ugostiteljstvo, prijevoz putnika i neke druge uslužne djelatnosti) još se nije vratio na pretkriznu razinu (vidi Okvir 1. Oporavak poslovanja nefinancijskih poduzeća u 2021. godini). Uz jačanje poslovne aktivnosti vidljiva je i postupna normalizacija korporativne demografije tijekom 2021. godine, pa se stopa izlazaka poduzeća iz redovnog poslovanja, nakon snažnog smanjenja po izbijanju pandemije, povećala i vratila na prosječnu razinu iz razdoblja od 2017. do 2019. Poslovanje poduzeća i nadalje opterećuju poremećaji u dobavnim lancima gotovih proizvoda i repromaterijala (Slika 6., lijevi panel) te inflacija dobavljačkih cijena i transportnih troškova. Također, omikron-soj koronavirusa uzrokuje znatne organizacijske poteškoće za svakodnevno poslovanje poduzeća.

Porast prihoda zajedno s nastavkom povoljnih uvjeta financiranja olakšao je podmirivanje duga nefinancijskih poduzeća. No, osjetljivost tereta otplata duga poduzeća, mjerenog omjerom otplata glavnice i kamata u odnosu na dohodak, na promjene makroekonomskih kretanja vidljiva je iz snažne promjene tog omjera u prvoj godini pandemije (Slika 3., lijevi panel, i Okvir 1.). Tada je zbog naglog pada prihoda došlo do porasta opterećenja fiksnim troškovima, što je smanjilo bruto raspoloživi višak, osobito u najpogođenijim djelatnostima (pružanje smještaja, ugostiteljstvo, prijevoz putnika) te dovelo do naglog porasta tereta otplate. Taj je teret ublažen brzom intervencijom nositelja ekonomske politike.

Popravljanje agregatnih pokazatelja solventnosti i likvidnosti sektora kućanstava popraćeno je relativno blagim standardima kreditiranja kod znatnog dijela novog zaduživanja. Nastavak tendencije pada omjera duga i financijske imovine upućuje na dodatno smanjenje rizika solventnosti kućanstava s već relativno niske razine. Blagi rast ukupnog dohotka i dodatno smanjenje kamatnih stopa tijekom cijele su pandemije omogućavali nastavak pada tereta otplate, unatoč porastu duga kućanstava (Slika 3., desni panel). Dug kućanstava povećava se zbog snažnog rasta stambenih kredita, koji su u 2021. porasli za otprilike 10%, ali i oporavka potražnje za nenamjenskim kreditima. Pritom se oko polovine kredita potrošačima odobrava uz omjer otplata duga i dohotka viši od 40%, što se prema rezultatima empirijskih istraživanja može smatrati kreditima s povišenim rizikom nenaplativosti. Potrošači s povišenim pokazateljima zaduženosti posebno su izloženi riziku otežanog podmirivanja duga u slučaju nepovoljnog šoka dohotka ili rasta kamatnih stopa (Shamloo et al., 2019.).^[1]

Slika 3. Kretanje omjera otplata duga i dohotka poduzeća (lijevi panel) i stanovništva (desni panel)

Napomena: DSR označuje omjer otplata duga i dohotka (engl. Debt Service ratio). Metodologija izračuna preuzeta je iz BIS-a: https://www.bis.org/statistics/dsr.htm. Kod sektora poduzeća dohodak je bruto operativni višak, a kod kućanstava raspoloživi dohodak.
Izvori: HNB; DZS i Porezna uprava

Snažno stambeno kreditiranje isprepleteno je s rastom cijena stambenih nekretnina, koje se sve više odvajaju od dugoročne ravnoteže (Slika 4., lijevi panel). Nakon što su u prvoj polovini 2021. cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle za 5,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u trećem tromjesečju 2021. godine njihov se rast ubrzao na 9,0% pod utjecajem snažne potražnje i većih troškova gradnje. Time su u posljednjih pet godina cijene stambenih nekretnina porasle za oko 40%. One su rasle znatno brže od dohodaka, pa se njihova priuštivost nastavila pogoršavati, a visoka razina i brzi rast cijena u odnosu na dugoročne trendove izlažu kupce i kreditne institucije riziku revalorizacije. Nakon blagog smanjenja u godini izbijanja pandemije, broj kupoprodajnih transakcija na tržištu stambenih nekretnina u 2021. oporavio se. Aktivnost na tržištu nekretnina porasla je i pod utjecajem snažne potražnje nerezidenata, koju potiču negativne kamatne stope u zemljama europodručja, ali na koju može djelovati i mogućnost "rada na daljinu" iz Hrvatske.

Na kreditnu aktivnost i tržište nekretnina i nadalje znatno utječe državni program subvencioniranja stambenih kredita. Očekivani novi krug u proljeće 2022. mogao bi poduprijeti nastavak rasta stambenih kredita i cijena. Subvencionirani krediti u početnom razdoblju otplate imaju niži teret otplate, pa u tom razdoblju smanjuju kreditni rizik. No, ako dužnici prestanu otplaćivati kredit u kasnijim godinama, banke su zbog povišenih omjera iznosa kredita prema vrijednosti nekretnine u zalogu izložene malo većim potencijalnim gubicima nego što je to slučaj za ostale stambene kredite (Slika 4., desni panel).

Slika 4. Odstupanje pokazatelja tržišta stambenih nekretnina od dugoročne ravnoteže (lijevi panel) te distribucija glavnice novoodobrenih stambenih kredita prema razredima omjera iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) (desni panel)

Napomena: * Odnosi se na razdoblje do trećeg tromjesečja 2021. Prikazane su cikličke komponente različitih podindikatora relevantnih za kretanje cijena nekretnina dobivenih na osnovi Hodrick-Prescottova filtera (λ = 400 000), koje su uključene u kompozitni indikator. Indikator se izračunava kao prva glavna komponenta standardiziranih ciklusa podindikatora. Obujam građevinskih radova odnosi se na stambenu gradnju (lijevo). Prikazani omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) odnosi se na stambene kredite isplaćene u razdoblju od 11. mjeseca 2020. do 10. mjeseca 2021. (desno). Provjera podataka o uvjetima kreditiranja potrošača još je u tijeku.
Izvori: DZS; Porezna uprava i Eurostat (izračun HNB-a (lijevo)); UKPO (desno)

Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati u trećem tromjesečju 2021. godine, što je podržalo rast profitabilnosti i kapitaliziranost kreditnih institucija. Brzi oporavak gospodarske aktivnosti i izdašan paket pomoći omogućili su premošćivanje razdoblja do normalizacije poslovanja poduzeća i njihov izlazak iz moratorija bez većih poteškoća. S obzirom na to da se kvaliteta svih dijelova kreditnog portfelja popravila, osim u djelatnostima pogođenima pandemijom (smještaj i priprema hrane te prijevoz), gdje je udio neprihodonosnih kredita nastavio rasti, trošak ispravaka vrijednosti se smanjio. Popravljanju kvalitete kreditnog portfelja pridonijelo je i oživljavanje tržišta loših kredita u 2021. S druge strane, dodatni porast već visokog udjela likvidne imovine uz nastavak trenda pada kamatnih stopa smanjio je neto kamatnu maržu i ograničio oporavak profitabilnosti, pa su prinos na imovinu i prinos na kapital na kraju 2021. iznosili 1,3% i 8,3%, što je i nadalje ispod pretpandemijskih razina. Stopa ukupnoga kapitala na kraju rujna 2021. iznosila je 25,6%, jednako kao i na kraju 2020. te 2,4 postotna boda više nego na kraju 2019.

Iako su kretanja na financijskim tržištima u Hrvatskoj kao i na međunarodnim tržištima do kraja 2021. bila povoljna, početak ove godine poziva na oprez. Očekivanja brže normalizacije monetarne politike Feda dovela su do snažnog pada američkih dioničkih indeksa, a najveći pad vrijednosti zabilježen je kod kriptoimovine, tehnoloških poduzeća koja posluju s gubitkom i instrumenata rizičnoga kapitala. U Hrvatskoj je, nakon snažnog rasta u prosincu, kojim su nadoknađeni gubici ostvareni tijekom pandemije, dionički indeks CROBEX ponovo pao početkom 2022.

2. Potencijalni okidači za materijalizaciju rizika

Pojava izrazito zaraznog omikron-soja koronavirusa otežala je provedbu "nulte covid politike" od strane nekoliko azijskih zemalja ključnih za svjetsku trgovinu (Kina, Hong Kong, Tajvan) i dodatno pojačala probleme u globalnim lancima opskrbe. Zastoji u svjetskim lancima opskrbe zajedno s manjkom ulaznih sirovina i materijala te nestašicom radne snage negativno utječu na ponudu dobara i povećavaju pritiske na rast cijena, usporavajući tako oporavak svjetskoga gospodarstva (Slika 6., lijevi panel).

Aktualne geopolitičke napetosti mogle bi dodatno potaknuti rast cijena energenata i sirovina, ali i premije za rizik. Pogoršanje odnosa između Rusije i Ukrajine dovodi do porasta neizvjesnosti te može prouzročiti dodatni rast cijena energenata (nafte i plina) i hrane (žito i pšenica) odnosno dovesti do daljnjeg jačanja inflacije. Takva bi kretanja mogla potaknuti i potražnju za sigurnim ulaganjima te potaknuti odljeve kapitala iz tržišta u nastajanju. Također, nastavak trgovinskih napetosti između Europe i Kine te SAD-a i Kine mogao bi dodatno povećati troškove međunarodne razmjene te smanjiti obujam svjetske trgovine i financijskih tokova.

Jačanje inflatornih pritisaka moglo bi potaknuti središnje banke na bržu i snažniju promjenu smjera monetarne politike u odnosu na trenutna očekivanja (Slika 6., desni panel). Produljeno razdoblje akomodativne monetarne politike i zadržavanje iznimno niskih, negdje i negativnih kamatnih stopa pridonijelo je rastu cijena različitih oblika imovine. Iako se zasad očekuje samo postupno podizanje kamatnih stopa, ubrzanje inflacije moglo bi izazvati oštriji zaokret kod središnjih banaka. Porast kamatnih stopa koji bi doveo do porasta tereta duga mogao bi se osobito snažno odraziti na zemlje gdje je zaduženost poduzeća i stanovništva porasla tijekom pandemije.

Sve veća precijenjenost stambenih nekretnina povećava rizik pada njihovih cijena u nepovoljnom makroekonomskom scenariju, što bi bilo popraćeno i drugim šokovima za dužnike i kreditne institucije. Snažan porast stambenoga kreditiranja uz relativno labave uvjete kreditiranja upućuje na povišene rizike koje potrošači i kreditne institucije preuzimaju pri odobravanju kredita osiguranih stambenom nekretninom (vidi poglavlje 3. Recentne makrobonitetne aktivnosti). Iako su agregatni pokazatelji tereta otplate duga za kućanstva relativno povoljni, rast duga zajedno s očekivanim povećanjem kamatnih stopa mogao bi ga povećati. Također, ove godine počinju istjecati subvencije korisnicima subvencioniranih kredita iz prvog ciklusa programa APN-a provedenog na kraju 2017., što će im znatno povećati trošak otplate, kao i ranjivost na eventualne nepovoljne šokove u makrookružju.

Europski zeleni plan mogao bi dodatno povećati inflaciju. S obzirom na to da zelene politike uključuju mjere i politike koje mogu dovesti do privremenog porasta cijena (gašenje nuklearnih elektrana, investiranje u nove tehnologije ili uvođenje poreza na CO₂), njegova primjena mogla bi trajno povećati inflaciju i na taj način utjecati na kamatne stope i druge makroekonomske veličine.

Slika 5. Indeksi roka isporuke i indeks geopolitičkog rizika (lijevi panel) i kamatne stope (desni panel)

Napomena: Indeks geopolitičkog rizika pokazuje prosjek posljednjih trideset dana dnevnog indeksa geopolitičkih prijetnji. Pokazatelj zastoja u isporukama pokazuje utjecaj zastoja u ponudi (u smislu porasta vremena isporuke) na inflaciju u segmentu industrijskih dobara (bez energetike) u europodručju.
Izvori: Indeks geoplotičkog rizika: Caldara, Dario and Matteo Iacoviello, “Measuring Geopolitical Risk,” working paper, Board of Governors of the Federal Reserve, November 2021, podaci preuzeti 21. 2. 2022. s https://www.matteoiacoviello.com/gpr.htm. Pokazatelj zastoja u isporukama: ECB, Bottlenecks and monetary policy, https://www.ecb.europa.eu/press/blog/date/2022/html/ecb.blog220210~1590dd90d6.en.html. Kamatne stope: BIS (ostvarenja do kraja 2021.godine) i Bloomberg (prosjek očekivanih kamatnih depozitnih stopa središnjih banaka na dan 11. 2. 2022. i gornja granica raspona za Fed).

3. Recentne makrobonitetne aktivnosti

3.1. Najava podizanja stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku u drugom tromjesečju 2023.

Hrvatska narodna banka početkom veljače 2022. otvorila je javno savjetovanje o Nacrtu odluke o podizanju stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku na 0,5%, s primjenom od kraja prvog tromjesečja 2023. Podizanje stope odgovor je na nastavak kumulacije cikličkih sistemskih rizika u uvjetima oporavka gospodarstva nakon krize izazvane pandemijom, osobito rasta cijena stambenih nekretnina i dinamiziranja kreditne aktivnosti u segmentu stambenih kredita (vidi poglavlje 1. Identifikacija sistemskih rizika). Odluka o potrebnoj visini stope donesena je na temelju relevantnih pokazatelja cikličkoga sistemskog rizika specifičnih za Republiku Hrvatsku, zasnovanih na novoj metodologiji za utvrđivanje referentnih stopa protucikličkoga zaštitnog sloja (vidi Okvir 2. Unaprjeđenje metodologije utvrđivanja i kalibracije protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u Republici Hrvatskoj). HNB u ulozi nadležnoga makrobonitetnog tijela nastavit će redovito pratiti gospodarska i financijska kretanja i daljnju evoluciju sistemskih rizika, kako bi po potrebi pravodobno prilagodio stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala.

3.2. Preispitivanje sistemske važnosti kreditnih institucija

Redovitim postupkom utvrđivanja ostalih sistemski važnih (OSV) kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, provedenim u četvrtom. tromjesečju 2021., utvrđeno je sedam OSV kreditnih institucija, kojima je određena i odgovarajuća stopa zaštitnog sloja kapitala. Postupak utvrđivanja proveden je u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo i člankom 138. Zakona o kreditnim institucijama (“Narodne novine”, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018., 70/2019., 47/2020. i 146/2020., u nastavku teksta: Zakon) prateći internu metodologiju. Hrvatska narodna banka primijenila je standardni bodovni pristup za procjenu OSV kreditnih institucija, upotrebljavajući tzv. obvezne pokazatelje razvrstane u četiri područja (uvjeta) iz članka 138. Zakona, a raspoložive na datum 31. prosinca 2020. (revidirani podaci za sve kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj s odobrenjem za rad u trenutku bodovanja), prilagođeni prag od 275 bodova i stručnu procjenu. Osnova za određivanje visine zaštitnog sloja jest metoda jednakoga očekivanog učinka, prema kojoj se visina zaštitnog sloja određuje s ciljem ujednačavanja očekivanog utjecaja poteškoća u radu OSV kreditne institucije na cijeli sustav s očekivanim utjecajem poteškoća u radu referentne kreditne institucije koja nije OSV kreditna institucija. Utvrđene stope prikazane su u Tablici 1., a rezultati godišnjeg preispitivanja objavljeni su na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke.

* S obzirom na status matične OSV ili GSV kreditne institucije u EU-u, ako je primjenjivo
Izvor: HNB

3.3. Upozorenje Europskog odbora za sistemske rizike o srednjoročnim ranjivostima u sektoru stambenih nekretnina

Dana 11. veljače 2022. Europski odbor za sistemske rizike (u nastavku teksta: ESRB) objavio je Upozorenje vezano uz srednjoročne ranjivosti u sektoru stambenih nekretnina, koje bi mogle negativno utjecati na stabilnost financijskog sustava u Republici Hrvatskoj (ESRB/2021/13)^[2]. Osnovne ranjivosti koje je ESRB identificirao odnose se na ubrzani rast stambenih kredita i naznake precijenjenosti stambenih nekretnina, u odsutnosti eksplicitnih makrobonitetnih mjera usmjerenih na korisnike kredita. Uz ocjenu o umjerenoj razini ranjivosti, navode se aktivnosti koje je Hrvatska dosad poduzela u vezi s ublažavanjem rizika povezanih s tržištem nekretnina, a obuhvaćaju makrobonitetne mjere zasnovane na dodatnim kapitalnim zahtjevima, implicitno ograničenje otplate duga i dohotka, uvođenje zakonske osnove za mjere usmjerene na korisnike kredita te prikupljanje granularnih podataka o uvjetima kreditiranja u skladu s Preporukom ESRB-a. Bez obzira na nisku zaduženost kućanstava i visoku kapitaliziranost bankarskog sektora, ESRB napominje kako bi uvođenje makrobonitetnih mjera usmjerenih na korisnike kredita bilo komplementarno postojećim mjerama zasnovanima na kapitalu u ublažavanju mogućeg rasta sistemskih rizika povezanih s istodobnim rastom stambenoga kreditiranja i cijena nekretnina.

Osim Republike Hrvatske, upozorenja su izrečena i za Bugarsku, Mađarsku, Lihtenštajn i Slovačku. Preporuke, u kojima ESRB uz identifikaciju ranjivosti savjetuje i primjenu mjera za njihovo ublažavanje, upućene su Austriji, Češkoj i Nizozemskoj (Slika 6.). U priopćenju ESRB-a posebno su spomenute zemlje koje su preporuke primile i u prethodnom ciklusu ESRB-ove analize iz 2019. (Švedska, Nizozemska, Luksemburg, Finska i Njemačka), a koje nisu makrobonitetnim mjerama na adekvatan način riješile identificirane rizike ili su se u međuvremenu faktori koji utječu na procjenu pogoršali. ESRB je istodobno objavio i detaljan izvještaj o ranjivostima povezanima s tržištem nekretnina u zemljama EGP-a, na kojem se zasnivaju izdana upozorenja i preporuke.

Slika 6. Prosječna godišnja stopa rasta cijena nekretnina u trogodišnjem razdoblju koje je prethodilo izdavanju Preporuke ili Upozorenja ESRB-a 2019. i 2021. godine, po zemljama

Napomena: Prazni kvadratići odnose se na vrijednosti stopa rasta cijena nekretnina u razdoblju od trećeg tromjesečja 2016. do trećeg tromjesečja 2019.; obojeni kvadratići odnose se na vrijednosti stopa rasta cijena nekretnina u razdoblju od trećeg tromjesečja 2019. do trećeg tromjesečja 2021. Dostupni su podaci za sve zemlje koje su 2019. odnosno 2021. dobile upozorenje/preporuku ESRB-a o srednjoročnim ranjivostima na tržištu stambenih nekretnina osim Lihtenštajna.
Izvori: Eurostat; ESRB

3.4. Provođenje makrobonitetne politike u drugim zemljama Europskoga gospodarskog prostora

U drugoj polovini 2021. članice Europskoga gospodarskog prostora nastavile su pooštravati mjere makrobonitetne politike u okolnostima oporavka gospodarstava od krize izazvane pandemijom i rastućih rizika u sektoru stambenih nekretnina.

Više je zemalja najavilo podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Island je najavio podizanje stope s 0% na 2% s početkom primjene krajem rujna 2022. zbog ubrzanog rasta duga kućanstava s jedne strane i cijena imovine s druge strane, a Rumunjska zbog oporavka gospodarstva te povezanog rasta zaduživanja podiže stopu s 0% na 0,5% s početkom primjene sredinom listopada 2022. Estonija od prosinca 2022. stopu podiže sa sadašnjih 0% na 1%. Slično je najavila i Bugarska, koja stopu protucikličkoga zaštitnog sloja planira podignuti do 1,5% u nekoliko faza: do kraja rujna 2022. stopa će iznositi 0,5%, nakon čega se u posljednjem tromjesečju 2022. podiže na 1,0% te se naposljetku od 1. siječnja 2023. podiže na razinu od 1,5%. Podizanje stope ima za cilj jačanje otpornosti bankarskog sektora zbog pritisaka na profitabilnost uzrokovanih mogućim pogoršanjem gospodarskih prilika i gubitaka povezanih s kreditnim rizikom. U odnosu na već najavljeno podizanje stope, Danska je prvotnu odluku dopunila te se najavljena stopa diže s 1% na 2% počevši od 31. prosinca 2022. I Češka je dodatno podigla najavljenu stopu s 1,5% na 2% s primjenom od 1. siječnja 2023., a Norveška podiže stopu koju je u pandemiji spustila s 2,5% na 1%, na način da će ona od 31. prosinca 2022. iznositi 2%, što se opravdava rastom cijena nekretnina tijekom pandemije te ubrzavanjem rasta duga kućanstava. Naposljetku, Njemačka je najavila podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja s trenutnih 0% na 0,75% od veljače 2023., što se obrazlaže oporavkom gospodarstva nakon pandemije bolesti COVID-19, rastom cijena nekretnina i bojazni od njihove moguće precijenjenosti. Uz najavljeno podizanje stope zaštitnoga sloja, kreditnim institucijama savjetuje se konzervativan pristup pri procjeni vrijednosti nekretnina, oprez pri odobravanju većih zajmova te temeljita i sveobuhvatna procjena mogućnosti korisnika kredita da izvršavaju svoje kreditne obveze u slučaju rasta kamatnih stopa.

Slika 7. Stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u primjeni u zemljama Europskoga gospodarskog prostora do kraja veljače 2023.

Napomena: Stope nakon ožujka 2022. odnose se na one čija je primjena već najavljena i stupaju na snagu do kraja veljače 2023.
Izvori: ESRB; notifikacije središnjih banaka i mrežne stranice središnjih banaka zaključno s danom 17. siječnja 2022.

Litva je najavila uvođenje zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik na izloženosti osigurane stambenim nekretninama od 1. 7. 2022., što je omogućeno izmjenama CRD-a iz prosinca 2020. Odluka je donesena zbog ubrzavanja rasta stambenih kredita u 2021., uz istodoban porast njihova udjela u portfeljima kreditnih institucija, ubrzanje rasta cijena nekretnina i njihovo sve veće odstupanje od ekonomskih fundamenata. Od ESRB-a je zatražila izdavanje preporuke o uzajamnom priznavanju mjere, uz prag za primjenu izuzeća za izloženosti kreditnih institucija manje od 50 mil. eura. Uzajamno priznavanje ove mjere u Republici Hrvatskoj razmatrat će se nakon što ESRB donese preporuku o uzajamnom priznavanju.

Od mjera usmjerenih na kapital banaka, za ublažavanje rizika povezanih s tržištem nekretnina primjenjivale su se i mjere po članku 458. Uredbe o kapitalnim zahtjevima (Uredbe (EU) 575/13, u nastavku teksta: CRR), kojima se propisuju ponderi rizika za izloženosti osigurane nekretninama za kreditne institucije koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting sustavima za izračun regulatornoga kapitala (IRB pristup). Nizozemska je od 1. siječnja 2022. uvela ranije najavljenu mjeru od koje se odustalo zbog izbijanja pandemije koronavirusa. Riječ je o prosječnom ponderu rizika za izloženosti osigurane stambenim nekretninama, u ovisnosti o omjeru kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (za svaku izloženost, do visine LTV omjera od 55%, primjenjuje se ponder rizika 12%; za preostali iznos izloženosti ponder rizika iznosi 45%). HNB će odlučiti o uzajamnom priznavanju ove mjere u Republici Hrvatskoj nakon donošenja preporuke ESRB-a. Makrobonitetno tijelo Estonije produljilo je primjenu minimalnoga prosječnog pondera rizika za izloženosti na malo prema rezidentima Estonije, osigurane stambenim nekretninama, u visini od 15%, za kreditne institucije koje primjenjuju IRB pristup. Trajanje mjere produljuje se na dodatne dvije godine, počevši od objave u trećem tromjesečju 2021. Za ovu mjeru nije zatraženo uzajamno priznavanje drugih država članica. Makrobonitetno tijelo Švedske također je produžilo primjenu mjere donesene na temelju članka 458. CRR-a na dodatne dvije godine do kraja 2023. Mjera se primjenjuje na kreditne institucije koje primjenjuju IRB pristup, a sastoji se od donjeg praga prosječnog pondera rizika, specifičnog za određenu kreditnu instituciju, u visini od 25%, koji se primjenjuje na portfelj izloženosti na malo prema dužnicima sa sjedištem u Švedskoj, osiguranih stambenim nekretninama. Primjenom predviđenih izuzeća, HNB Odlukom iz 2019. nije propisao uzajamno priznavanje ove mjere.

Zemlje članice aktivno su provodile i mjere usmjerene na korisnike kredita, ponajprije za ublažavanje rizika povezanih s tržištem stambenih nekretnina. Island je od 1. prosinca 2021. propisao najveći dozvoljeni omjer godišnjeg troška servisiranja ukupnog duga potrošača i dohotka koji ostvaruje potrošač (DSTI omjer) od 35% (40% za kupce prve nekretnine), koji se primjenjuje na sve kredite potrošačima osigurane stambenom nekretninom. Mjera je uvedena uz kvotu fleksibilnosti od 5% na tromjesečnoj razini, koja se primjenjuje na nove kredite osigurane stambenom nekretninom. Francuska je od početka 2022. uvela primjenu DSTI omjera od 35% za sve nove stambene kredite, kao i ograničenje ročnosti tih kredita na 25 godina. Primjenjuje se i kvota fleksibilnosti od 20% na tromjesečnoj razini, koja se odnosi na kupce prve stambene nekretnine i kupce nekretnine namijenjene stanovanju.

Tablica 1. Pregled makrobonitetnih mjera po zemljama članicama Europske unije, na Islandu i u Norveškoj

Napomena: Navedene su mjere koje su u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (CRR) te Direktivom 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (CRD IV). Popis kratica s objašnjenjima nalazi se na kraju publikacije. Zelenom bojom označene su mjere koje su dodane ili promijenjene u odnosu na prethodnu verziju tablice. Svijetlocrvenom bojom označene su mjere koje su zemlje bile otpustile kao odgovor na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Isključenje od odgovornosti: informacije dostupne HNB-u
Izvori: ESRB; HNB; notifikacije središnjih banaka i mrežne stranice središnjih banaka zaključno s danom 17. siječnja 2022.
Za detaljnije podatke vidi:
https://www.esrb.europa.eu/national_policy/html/index.en.html i https://www.esrb.europa.eu/home/coronavirus/html/index.en.html.

Tablica 2. Provedba makrobonitetne politike i pregled makrobonitetnih mjera u Hrvatskoj

Napomena: Popis kratica s objašnjenjima nalazi se na kraju publikacije.
Izvor: HNB

1. Maral Shamloo & Erlend Nier & Radu Popa & Liviu Voinea, 2019. "Debt Service and Default: Calibrating Macroprudential Policy Using Micro Data," IMF Working Papers 2019/182, International Monetary Fund ↑

2. Upozorenja i preporuke različite su težine i nose različita očekivanja od države članice kojoj su upućene. Upozorenja su blaži oblik kojim ESRB opisuje trenutno stanje, predlaže mjere, instrumente ili zakonske promjene koje bi mogle dovesti do pozitivnih pomaka te posljedično u idućem razdoblju prati je li sistemski rizik na koji je upućeno upozorenjem na odgovarajući način riješen. S druge strane, preporuka upućuje na znatniji stupanj sistemskog rizika, samostalno ili kao posljedicu nedovoljne aktivnosti nakon izrečenog upozorenja. U slučaju preporuke, u sklopu praćenja provedbe aktivnosti koje država članica poduzima kako bi prepoznala sistemski rizik, od države članice očekuje se da postupi u skladu s predloženim u preporuci ili pak opravda svoje nečinjenje ili pak postupanje suprotno preporuci ("act or explain" mehanizam). ↑

3. Analitička podloga i izračun "specifičnoga" kreditnog jaza za Hrvatsku objavljeni su u publikaciji HNB-a Financijska stabilnost br. 13 (2014.), Okvir 4. Prva Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala donesena je u siječnju 2015. godine. ↑

4. Vidjeti npr. Drehmann i ostali (2010.), Galán (2019.), Valinskytė i Rupeika (2015.) ili Edge i Meisenzahl (2011.) ↑

5. Kauko (2012.), Drehmann i Tsatsaronis (2014.), Drehman i Juselius (2013.), Önkal i ostali (2002.) te Lawrence i ostali (2006.) ↑

6. Relativno kratke vremenske serije financijskih varijabli otežavaju procjenu duljine trajanja kreditnog ciklusa u Hrvatskoj, pa se prema nalazima iz literature pretpostavlja da je ono od dva do četiri puta dulje u odnosu na poslovni ciklus. U HP filteru stoga se koristi različitim vrijednostima parametara izglađivanja (lambda): 25.600, 85.000, 125.000 i 400.000, pri čemu veći parametar znači dulje trajanje financijskog ciklusa. U zasebnom filtriranju BDP-a koristi se lambdom od 1.600, što je uobičajeno za tromjesečne podatke BDP-a. ↑

7. Detalje o metodologiji vidjeti u Kaimnsky i Reinhart (1999.), Borio i Drehman (2009.), Drehman i drugi (2010., 2011.). Najbolji pokazatelji su odabrani na osnovi AUROC (engl. area under the receiver operating characteristic curve) vrijednosti te vrijednosti udjela istinitih pozitivnih signala (engl. TPR, true positive rate) i udjela lažnih pozitivnih signala (engl. FPR, false postive rate) koji mjere diskriminatornu sposobnost ocijenjenog modela. Svi korišteni pokazatelji testirani su za četiri vremenska raspona signaliziranja krize (12 do 5, 20 do 3, 12 do 7 i 16 do 5 tromjesečja prije krize). U Tablici 1. prikazani su rezultati za signaliziranje 16 do 5 tromjesečja prije krize. ↑

8. Vidjeti spomenuti rad Lang i ostali (2019.) za opis cijele metodologije. Za prošireni indikator ICSR umjesto standardizacije pomoću medijana i standardne devijacije svake varijable rabi se max-min pristup normalizacije na način da svaka transformirana varijabla poprima vrijednosti u intervalu (-1,1). Odabrana je ovakva transformacija jer standardizacija nije najbolji pristup za slučaj kada varijable nisu normalno distribuirane. U užoj varijanti indikatora provedena je standardizacija putem medijana i standardne devijacije svake varijable jer se slijedi pristup spomenutog rada. Zato, uz odabir drugih varijabli, dolazi do određenih razlika u dinamici oba kompozitna indikatora. ↑

9. Anualizirana dvogodišnja promjena omjera kredita (KUD) i BDP-a (36%), anualizirana dvogodišnja stopa rasta realnih kredita (KŠD) (5%), anualizirana trogodišnja promjena omjera cijena nekretnina i dohotka (17%), udio tekućeg računa platne bilance u BDP-u (20%), anualizirana dvogodišnja promjena omjera podmirivanja duga i dohotka (DSR omjer) (5%) te anualizirana trogodišnja promjena realnoga burzovnog indeksa (17%) ↑