Uvodne napomene

Makroprudencijalni dijagnostički proces sastoji se od ocjenjivanja makroekonomskih i financijskih odnosa i kretanja koji mogu rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti. Pritom se pojedinačni signali koji upozoravaju na povećan stupanj rizika detektiraju na temelju kalibracija statističkim metodama, regulatornih standarda ili stručnih procjena. Oni se sintetički prikazuju u mapi rizika, a indiciraju razinu i dinamiku ranjivosti te tako olakšavaju postupak identifikacije sistemskog rizika, što podrazumijeva određivanje njegove prirode (strukturna ili ciklička), lokacije (segment sustava u kojem se razvija) i izvora (primjerice, odražava li više poremećaje na strani ponude ili na strani potražnje). S obzirom na tu dijagnostiku, optimizira se instrumentarij i kalibrira intenzitet mjera koje bi trebale najučinkovitije djelovati na rizik, reducirati regulatorni rizik, uključujući mogućnost nepoduzimanja aktivnosti, te minimizirati potencijalna negativna prelijevanja na druge sektore kao i neočekivane prekogranične učinke. Osim toga, na taj se način tržišni sudionici informiraju o identificiranim ranjivostima i rizicima koji bi se mogli materijalizirati i ugroziti financijsku stabilnost.

Pojmovnik

Financijska stabilnost je stanje koje se očituje u nesmetanom i učinkovitom funkcioniranju ukupnoga financijskog sustava u procesima alokacije financijskih resursa, procjene i upravljanja rizicima te izvršavanja plaćanja, kao i u otpornosti financijskog sustava na iznenadne šokove te pridonošenju dugoročno održivome gospodarskom rastu.

Sistemski rizik definira se kao rizik nastupanja događaja koji kroz različite kanale mogu onemogućiti obavljanje financijskih usluga ili rezultirati snažnim porastom njihovih cijena i ugroziti neometano poslovanje većeg dijela financijskog sustava, a stoga negativno djelovati i na realnu gospodarsku aktivnost.

Ranjivost u kontekstu financijske stabilnosti označuje strukturna obilježja, odnosno slabosti domaćega gospodarstva koje ga mogu činiti manje otpornim na moguće šokove i pojačavati negativne posljedice tih šokova. U publikaciji se analiziraju rizici povezani s događajima ili kretanjima čija materijalizacija može rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti. Primjerice, zbog visokih omjera javnog i inozemnog duga i BDP-a te visokih potreba za njegovim (re)financiranjem, Hrvatska je vrlo ranjiva s obzirom na moguće promjene financijskih uvjeta i izložena je rizicima promjene kamatnih stopa ili tečaja.

Mjere makroprudencijalne politike podrazumijevaju primjenu instrumenata ekonomske politike, a ovisno o specifičnostima rizika i obilježjima njegove materijalizacije mogu biti standardne mjere makroprudencijalne politike. Osim toga, mjere monetarne, mikroprudencijalne, fiskalne i drugih politika mogu se također, ako je to potrebno, upotrebljavati u makroprudencijalne svrhe. Isto tako, s obzirom na to da unatoč određenim pravilnostima evolucija sistemskog rizika i njegove posljedice mogu biti teško predvidive u svim svojim manifestacijama, uspješno očuvanje financijske stabilnosti ne zahtijeva samo međuinstitucionalnu suradnju u području njihove koordinacije, već po potrebi i oblikovanje dodatnih mjera i pristupa

1. Identifikacija sistemskih rizika

Unatoč povoljnoj slici gospodarske aktivnosti tijekom prve polovine 2022. godine, ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima potkraj godine porasla je pod utjecajem rastuće geopolitičke nesigurnosti, visoke inflacije i nastavka pooštravanja monetarne politike (Slika 1.). Glavni izvor rizika za hrvatsko gospodarstvo jesu posljedice pogoršane geopolitičke situacije povezane s ratom u Ukrajini. To dovodi do slabije dostupnosti energenata i materijala, što zajedno s poremećajima u lancima opskrbe rezultira visokom inflacijom te rastom neizvjesnosti za gospodarsku aktivnost. Očekivano daljnje pogoršavanje ekonomskih kretanja uz rast cijene zaduživanja kod banaka može rezultirati porastom kreditnog rizika. Na otpornost financijskog sustava povoljno djeluju visoka likvidnost, kapitaliziranost i profitabilnost, koja bi se nakon porasta u 2022. godini mogla povećati sljedeće godine. Također, otpornost sustava jača i gotovo potpuni nestanak valutnog rizika koji će proisteći iz uvođenja eura 1. siječnja 2023.

Slika 1. Mapa rizika, treće tromjesečje 2022.

Napomena: Strelice označuju promjene u odnosu na Mapu rizika za drugo tromjesečje 2022., objavljenu u Makroprudencijalnoj dijagnostici, br. 17 (srpanj 2022.).
Izvor: HNB

Usklađeno pooštravanje monetarnih politika diljem svijeta nastavlja se prelijevati na financijska tržišta. Još od početka 2022. godine rastu troškovi zaduživanja za većinu država, pri čemu su učinci jači za zemlje koje su percipirane kao rizičnije ili su njihove središnje banke ranije i snažnije pooštrile monetarnu politiku. Usporedno s time rastu i kamatne stope na kredite privatnom sektoru. Američki dolar jača u odnosu na većinu svjetskih valuta kao odraz sigurnog ulaganja s relativno visokim prinosima, dodatno povećavajući teret duga za tržišta u nastajanju koja se zadužuju i u američkom dolaru. Istodobno je zabilježen pad vrijednosti rizičnije financijske imovine, ponajviše na međunarodnim tržištima kapitala, kao odraz porasta kamatnih stopa i neizvjesnosti u smislu makroekonomskih i geopolitičkih kretanja te nepovoljne energetske situacije.

Prelijevanje oštrijih globalnih financijskih uvjeta dosad je imalo ograničen učinak na Hrvatsku. Snažniji učinci na financijskom tržištu nisu vidljivi ponajprije zbog smanjenja percepcije rizika slijedom predviđenog uvođenja eura, odnosno znatnog smanjenja valutnog rizika i usklađivanja monetarnog instrumentarija HNB-a. Tečaj je kune prema euru stabilan, a prinosi na državni dug porasli su znatno blaže nego u zemljama Srednje i Istočne Europe izvan europodručja. Kamatne stope na kredite kućanstvima i poduzećima i nadalje su stabilne (Slika 2.). Iako se očekuje smanjenje manjka opće države, intervencije usmjerene na ublažavanje učinaka rasta cijena energenata, koje su izvan obuhvata državnog proračuna, rizik su za takva povoljna fiskalna ostvarenja.

Slika 2. Kretanje kamatnih stopa te obvezničkih prinosa u Hrvatskoj i europodručju

Napomena: Prikazane su prosječne kamatne stope na nove poslove ponderirane vrijednošću glavnice.
Izvori: Bloomberg; ESB; Eurostat; HNB

U razdoblju izražene globalne geopolitičke neizvjesnosti te visokih i kolebljivih cijena energenata, pouzdanje se poduzeća smanjilo, uz snažan porast zaduživanja. Vrlo dobri poslovni rezultati poduzeća u 2021. i prvih šest mjeseci 2022. godine^[1], povezani s dobrim ostvarenjima u turizmu i snažnom potražnjom koja je olakšala prevaljivanje većih troškova poslovanja na vlastite klijente, povoljno djeluju i na kapital sektora nefinancijskih poduzeća. Navedeni čimbenici poduzećima pomažu u stvaranju financijske zalihe za buduća razdoblja kada bi se mogli ostvariti nepovoljni učinci na njihovo poslovanje. Kako bi se pripremila za neizvjesnu budućnost, poduzeća su se počela snažnije zaduživati kod banaka, pa je na kraju kolovoza godišnja stopa rasta kredita poduzećima dosegnula 16,7%. Otprilike trećina tog porasta odnosi se na zaduživanje poduzeća iz energetskih djelatnosti. Istodobno, rast troškova stvorio je potrebu za financiranjem obrtnoga kapitala, što su poduzeća pokušala preduhitriti zaduživanjem. Također, očekivanje jačeg pooštravanja uvjeta kreditiranja te neizvjesnost oko kretanja cijena i dostupnosti inputa te potražnje također su rezultirali porastom zaduživanja u drugim djelatnostima iz predostrožnosti. Nepovoljan utjecaj rasta cijene zaduživanja trebao bi u nadolazećem razdoblju, na razini cjelokupnog sektora, biti ublažen znatnim udjelom kredita s fiksnom kamatnom stopom, koji kod ovog sektora iznosi oko 60% (Slika 3.).

Iako se kod sektora kućanstava realni dohodci nastavljaju smanjivati, rast kreditiranja blago se ubrzava, dok rast EURIBOR-a, koji služi kao referentna stopa, izlaže dio dužnika povećanim troškovima otplate. S obzirom na kontinuirano niske troškove financiranja banaka, kamatne stope na postojeće kredite kućanstvima nastavile su se smanjivati u prvih devet mjeseci 2022. godine, osim kamatnih stopa na kredite s promjenjivom stopom vezanom uz EURIBOR, koji čine 11% kredita kućanstvima (Slika 3.). Kod tih se kredita u kolovozu 2022. bilježi mjesečni porast kamatne stope (0,28 p. b. za gotovinske i 0,05 p. b. za stambene kredite), što će uz snažniji porast EURIBOR-a u drugoj polovini ove godine postupno izložiti te dužnike rastu troškova otplate, dok ih kratkoročno štiti zakonsko ograničenje najviših kamata (vidi Okvir 1.). Potrošači se od takvog rizika mogu zaštititi ugovaranjem privremenoga ili trajnog fiksiranja kamatne stope (vidi Informativnu listu ponude kredita), a pojedine banke nude takvu mogućnost u skladu s Preporukom HNB-a iz 2017. godine^[2]. Kada se gleda sektor kućanstava u cjelini, učinak mogućeg porasta kamatnih stopa na teret otplate duga uz spomenuto je zakonsko ograničenje u znatnoj mjeri ublažen upravo rastućim udjelom kredita s fiksnom stopom (Slika 3.), kao i onih vezanih uz NRS, koji sporije prenosi promjene uvjeta financiranja od EURIBOR-a.

Slika 3. Struktura kredita po promjenjivosti kamatnih stopa u Hrvatskoj

Napomena: Struktura kredita po promjenjivosti kamatnih stopa odnosi se na udio u stanjima ukupnih kredita stanovništvu i poduzećima, pri čemu se fiksna kamatna stopa odnosi na kredite koji su ugovoreni uz fiksnu stopu tijekom cijelog trajanja kredita. NRS prikazuje kredite ugovorene uz nacionalnu referentnu stopu, koja predstavlja implicitni trošak izvora financiranja za banke, dok ostale k. s. prikazuju stope koje banke mijenjaju, ovisno o kretanju ostalih referentnih ili nepoznatih parametara.
Izvor: HNB

Aktivnost i cijene na tržištu stambenih nekretnina i nadalje su u porastu, no izgledan porast kamatnih stopa na stambene kredite povećava rizik naglog pada cijena nekretnina. Nakon iznimno visokog rasta u prvom tromjesečju od 13,5% na godišnjoj razini, cijene nekretnina u drugom su tromjesečju 2022. porasle za 13,6%. Kupnja nekretnina u znatnoj se mjeri financira stambenim kreditima, koji su nastavili rasti po visokim stopama (7,3% u prvih osam mjeseci 2022. godine), podržani, među ostalim, još uvijek povoljnim uvjetima financiranja i novim proljetnim krugom državnog programa subvencioniranja, rekordnim po broju subvencioniranih kredita. Nakon razdoblja rasta cijena građevinskog materijala, u drugoj polovini ove godine cijene su se stabilizirale, ali je i nadalje izražen nedostatak radne snage u građevinskoj djelatnosti, što vrši pritisak na troškove rada. Troškove gradnje povećavaju i visoke cijene energije. Unatoč tim pritiscima na rast cijena nekretnina, neizvjesnost u smislu gospodarskih kretanja te stroži uvjeti financiranja uz moguć porast tereta otplata duga kućanstava jačaju rizik preokreta dosadašnjega uzlaznog trenda na tržištu nekretnina.

Iako su kreditne institucije dobro kapitalizirane, visoko likvidne i nastavljaju povećavati profitabilnost, rizici za njihovo poslovanje u nadolazećem razdoblju rastu. Kapitaliziranost banaka znatno nadmašuje minimalne zahtjeve, uz stopu ukupnoga kapitala od 25,0% u lipnju 2022. Ipak, porast prinosa na državne obveznice, koje su činile otprilike 9% imovine bankarskog sektora potkraj 2021. i početkom 2022. godine, doveo je do pada njihove vrijednosti, što je izravno utjecalo na smanjenje stope ukupnoga kapitala (za 0,6 postotnih bodova u prvoj polovini 2022.)^[3]. Također, iako je udio nenaplativih kredita trenutno na najnižoj zabilježenoj razini (3,8% na kraju lipnja), raste udio naplativih kredita s porastom kreditnog rizika (krediti u drugoj fazi), što može biti nagovještaj početka kvarenja kvalitete kreditnog portfelja. Uz jednokratne operativne troškove povezane s uvođenjem eura, banke će od sljedeće godine trajno izgubiti i većinu mjenjačkih prihoda, a moguć je i porast operativnih troškova potaknut inflacijom. Nasuprot tome, rast kamatnih stopa mogao bi unatoč povećanju kamatno induciranoga kreditnog rizika povećati kamatne prihode i povoljno djelovati na profitabilnost banaka.

Ulazak u europodručje znatno pridonosi smanjenju izloženosti sistemskim rizicima, no istodobno iziskuje i prilagodbu poslovnih modela kreditnih institucija. Uvođenje eura znatno smanjuje valutni i valutno inducirani rizik u ekonomiji. Također, harmonizacija monetarnog instrumentarija u okviru procesa uvođenja eura povećava viškove likvidnosti kreditnih institucija, što ublažava pritisak na porast kamatnih stopa. Osim povećanih troškova povezanih s uvođenjem eura, poslovanje kreditnih institucija mogla bi otežati eventualna recesija koja bi dodatno opteretila njihove zarade.

2. Potencijalni okidači za materijalizaciju rizika

Zadržavanje troškova energenata, ponajprije plina i električne energije, na visokoj razini moglo bi se nakon isteka mjera Vlade nepovoljno odraziti na cjelokupno gospodarstvo. Iako je ovisnost o uvozu energenata iz Rusije u Hrvatskoj malo niža od prosjeka EU-a^[6], rast cijena energije u 2022. godini već je ostavio posljedice na poslovanje poduzeća, što se dosad ogledalo u rastu troškova i likvidnosnim pritiscima. No, poduzeća su za sada, u uvjetima izdašne potražnje, uspijevala prevaljivati porast troškova poslovanja na vlastite kupce. Udio energije u troškovima poduzeća razlikuje se među djelatnostima te je najveći u djelatnostima vezanima uz pružanje usluga turistima te u djelatnosti prijevoza, koje ujedno bilježe i najveći rast navedenih troškova u 2021. (Slika 4.). Zadržavanje cijena energenata na povišenoj razini ili eventualni dodatni porast nepovoljno bi se odrazili na poslovanje poduzeća i ukupnu gospodarsku aktivnost (Analitički prilog 1.).

Slika 4. Cijene energenata, zaduživanje poduzeća iz djelatnosti energetike i udio energije u troškovima poduzeća po djelatnostima

Izvori: Eurostat; Fina; HNB

Visoke stope inflacije mogle bi potaknuti središnje banke na brže i snažnije pooštravanje monetarne politike. ESB je povećao ključne kamatne stope za 50 odnosno 75 baznih bodova krajem srpnja i sredinom rujna, a Fed za 75 baznih bodova krajem srpnja i 75 baznih bodova krajem rujna. Do kraja godine predviđena su još po dva sastanka na kojima se očekuje da bi ESB i Fed mogli dodatno podići kamatne stope. U uvjetima podizanja kamatnih stopa jačat će pritisci na porast troškova novog financiranja, kao i tereta otplate kod dijela dužnika koji nisu zaštićeni fiksnim kamatnim stopama. U slučaju da se stope inflacije zadrže na povišenoj razini duže od trenutnih očekivanja, navedeni nepovoljni učinci bit će još izraženiji. Prelijevanje oštrijih globalnih uvjeta financiranja u Hrvatskoj dosad se očitovalo u porastu prinosa na državne obveznice, dok bi prijenos i na rast kamatnih stopa na kredite privatnom sektoru, uz porast premije za rizik, mogao otežati podmirivanje dugova kod dijela kućanstava i poduzeća. Pooštravanje uvjeta financiranja moglo bi također potaknuti ispuhivanje domaće i inozemne potražnje za nekretninama. U situaciji znatnog rasta kamatnih stopa, koji smanjuje privlačnost ulaganja u nekretnine, te pada realnih dohodaka, moguće je smanjenje likvidnosti na tržištu, a u kasnijim fazama i cijena nekretnina.

Zbog porasta neizvjesnosti vezane uz kratkoročna kretanja, ne može se u potpunosti otkloniti mogućnost ulaska gospodarstva u recesiju. Sve tmurnija slika gospodarskih izgleda u europodručju, osobito za njemačko gospodarstvo, veoma ranjivo na energetske šokove, čini okosnicu mogućega prekograničnog prelijevanja takvih negativnih kretanja unutar Europe, što bi pogodilo i Hrvatsku. Potencijalna recesija nepovoljno bi se odrazila na proračunske prihode i ojačala pritiske na povećanje pojedinih proračunskih rashoda. U recesijskim bi se uvjetima vjerojatno nastavila tendencija smanjivanja realnih dohodaka kućanstva, a nepovoljno bi djelovala i na prihode poduzeća, što bi smanjilo njihovu sposobnost uredne otplate duga.

Eventualna dodatna eskalacija energetske krize, snažnije pooštravanje monetarne politike od trenutnih očekivanja te naposljetku mogućnost izbijanja recesije glavne su prijetnje financijskoj stabilnosti. Negativni učinci na financijski sustav rasprostirali bi se kvarenjem kvalitete portfelja kreditnih institucija zbog smanjenih mogućnosti otplata duga kućanstava i poduzeća te smanjenja vrijednosti obveznica kao i nekretnina koje kreditne institucije drže kao zalog. Svaki od navedenih faktora, kao i njihovo istodobno nastupanje, mogu potaknuti materijalizaciju nepovoljnih scenarija u financijskom sustavu.

3. Recentne makrobonitetne aktivnosti

U trećem tromjesečju 2022., uz povoljna makroekonomska kretanja i nastavak uzlazne faze financijskog ciklusa, koje su pratili visoka neizvjesnost zbog rata u Ukrajini i pogoršani izgledi rasta u sljedećoj godini, HNB nije mijenjao mjere makrobonitetne politike. Tako je nakon redovite tromjesečne procjene cikličkih rizika, unatoč njihovu porastu, najavljena stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala zadržana na razini od 0,5%. Ipak, daljnja kumulacija cikličkih rizika, ako gospodarska kretanja ostanu relativno povoljna, nalagala bi jačanje otpornosti banaka podizanjem stope u nadolazećem razdoblju. U sklopu redovite godišnje procjene prikladnosti pondera rizika za izloženosti osigurane nekretninama zaključeno je kako su propisani stroži ponderi rizika i nadalje primjereni rizicima koji proizlaze iz izloženosti banaka tržištima stambenih i poslovnih nekretnina.

3.1. Najavljena stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ostaje 0,5%

Uzlazna faza financijskog ciklusa nastavila se u uvjetima visoke neizvjesnosti povezane s geopolitičkom situacijom, zbog čega je najavljena stopa protucikličkog sloja kapitala zadržana na razini od 0,5%. Međutim, ako ciklički rizici nastave rasti uz i nadalje relativno povoljna očekivanja gospodarskog rasta, u nadolazećem razdoblju moguće je podizanje najavljene stope. Redovita procjena cikličkih sistemskih rizika u prvih sedam mjeseci 2022. pokazala je kako se njihov rast nastavlja, a najvećim su dijelom povezani s ubrzanjem rasta cijena stambenih nekretnina i intenzivnijim bankovnim kreditiranjem, posljednjih mjeseci osobito vidljivim u financiranju nefinancijskih poduzeća. Neovisno o tome, kako trenutna geopolitička kretanja upućuju na pojačan oprez, HNB je donio odluku da će se najavljena stopa od 0,5% ovoga zaštitnog sloja, koja se počinje primjenjivati 31. ožujka 2023., nastaviti primjenjivati i nakon 30. rujna 2023. Ipak, nastavak rasta cikličkih rizika, ako se idućih mjeseci znatnije ne pogoršaju ekonomski i financijski uvjeti, u sljedećem bi ciklusu procjene mogao dovesti do povećanja najavljene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iznad trenutne razine.

3.2. Redovita godišnja procjena prikladnosti pondera rizika za izloženosti osigurane nekretninama

Redovita godišnja analiza HNB-a pokazala je kako su stroži^[13] ponderi rizika za izloženosti osigurane nekretninama koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj i nadalje primjereni. Riječ je o povlaštenom ponderu rizika od 35%, koji kreditne institucije mogu primijeniti na izloženosti osigurane stambenim nekretninama samo uz definiciju stambene nekretnine strožu nego što to propisuje harmonizirana europska regulativa, te o višem ponderu rizika (100% umjesto 50%) na izloženosti osigurane poslovnim nekretninama. Njihovu primjerenost HNB kao imenovano tijelo ocjenjuje najmanje jednom godišnje na osnovi podataka o ostvarenim gubicima i procjene očekivanih gubitaka po tim izloženostima, uzimajući u obzir rizike povezane s tržištem nekretnina i niz drugih relevantnih pokazatelja u skladu s regulatornim tehničkim standardima EBA-e^[14]. U slučaju da procjena pokaže kako propisani ponderi nisu primjereni, odnosno da ne odražavaju stvarne rizike povezane s predmetnim izloženostima, nadležna tijela mogu, uzimajući u obzir pitanja financijske stabilnosti, odrediti više pondere rizika ili strože kriterije. Iz pregleda ostvarenih gubitaka te očekivanja budućih potencijalnih gubitaka po izloženostima osiguranima stambenim i poslovnima nekretninama u Republici Hrvatskoj, zaključeno je da se u idućem razdoblju unatoč povišenim rizicima povezanima s tržištem nekretnina ne očekuje porast gubitaka koji bi zahtijevao korekciju pondera rizika u primjeni. Shodno navedenom, propisani ponderi rizika ocijenjeni su kao prikladni.

3.3. Postupanje po preporukama Europskog odbora za sistemske rizike

HNB je sredinom rujna donio odluku o nepriznavanju uzajamne primjene makrobonitetne mjere koju je donijela Njemačka, a koju je ESRB preporučio^[15] za uzajamnu primjenu, jer izloženosti domaćih kreditnih institucija ne prelaze propisani prag značajnosti. Njemačko savezno tijelo za financijski nadzor u travnju 2022. donijelo je mjeru^[16] kojom određuje stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik od 2% na sve izloženosti pravnim i fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama u Njemačkoj. Mjera se odnosi na sve kreditne institucije s odobrenjem za rad u Njemačkoj, a počinje se primjenjivati od 1. veljače 2023. Kako u Republici Hrvatskoj nema kreditnih institucija ni izravnih izloženosti koje bi prelazile prag značajnosti od 10 mlrd. eura, primjenom načela de minimis HNB ne propisuje uzajamnu primjenu makrobonitetne mjere koju je donijelo imenovano tijelo Njemačke.

3.4. Provođenje makrobonitetne politike u drugim zemljama Europskoga gospodarskog prostora

Nakon relativno intenzivnog pooštravanja makrobonitetnih mjera u prvoj polovini 2022.^[17], potaknutog ponajprije rastućim cikličkim rizicima na tržištima stambenih nekretnina, tijekom trećeg tromjesečja mjere je uveo ili pooštrio samo mali broj zemalja članica EGP-a.

Bugarska je najavila podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala na 2%, s primjenom od početka listopada 2023. Navedeno povećanje nastavak je postupnog podizanja stope s ciljem jačanja otpornosti bugarskih kreditnih institucija na mogući porast neprihodonosnih kredita i općenito poteškoće u poslovanju zbog pogoršanja gospodarskih prilika. Litva je najavila vraćanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala na pretpandemijsku razinu, pa se tako stopa podiže s dosadašnjih 0% na 1% s početkom primjene u listopadu 2023. Podizanje stope reakcija je na ubrzani rast bankovnoga kreditiranja i cijena nekretnina, kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija i pripremilo ih na eventualnu materijalizaciju rizika u budućnosti.

Uz Litvu, Belgiju, Sloveniju i Njemačku, sektorski zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik na izloženosti osigurane stambenim nekretninama uveo je i Lihtenštajn. Stopa u visini od 1% od svibnja 2022. primjenjuje se na izloženosti prema fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama te na sve izloženosti pravnim osobama osigurane hipotekama na poslovnim nekretninama.

Slovenija je postrožila preporučeni LTV (engl. loan-to value) omjer za korisnike kredita pri kupnji nekretnine koja nije primarna nekretnina za stanovanje, koji od početka srpnja 2022. umjesto dosadašnjih 80% iznosi 70%. Istodobno je bankama zbog rasta troškova života omogućeno fleksibilnije korištenje 10%-tnog izuzeća u odnosu na primjenu propisanog DSTI (engl. debt-service-to-income) omjera. Tako se izuzeće može primijeniti i na one korisnike kredita kojima nakon otplate rate kredita ostaje na raspolaganju manje od dotad propisanih 76% dohotka.

Tablica 1. Pregled makrobonitetnih mjera po zemljama Europskoga gospodarskog prostora i u Ujedinjenom Kraljevstvu

Napomena: Navedene su mjere koje su u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (CRR) te Direktivom 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (CRD IV). Popis kratica s objašnjenjima nalazi se na kraju publikacije. Zelenom bojom označene su mjere koje su dodane ili promijenjene u odnosu na prethodnu verziju tablice. Svijetlocrvenom bojom označene su mjere koje su zemlje bile otpustile kao odgovor na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, a koje do 1. listopada 2022. još nisu ponovno primjenjive. Isključenje od odgovornosti: informacije dostupne HNB-u.
Izvori: ESRB; HNB; notifikacije središnjih banaka i mrežne stranice središnjih banaka zaključno s danom 1. listopada 2022.
Za detaljnije podatke vidi:
https://www.esrb.europa.eu/national_policy/html/index.en.html i https://www.esrb.europa.eu/home/coronavirus/html/index.en.html.

Tablica 2. Provedba makrobonitetne politike i pregled makrobonitetnih mjera u Hrvatskoj

Napomena: Popis kratica s objašnjenjima nalazi se na kraju publikacije.
Izvor: HNB

1. Odnosi se na poduzeća koja kotiraju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. https://www.hnb.hr/documents/20182/2042017/hp26092017_preporuka.pdf ↑

3. Razlog je to što se većina tih instrumenata drži u portfelju koji se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. ↑

4. Oznaka "6M" odnosi se na šestomjesečni, a oznaka "12M" na dvanaestomjesečni EURIBOR. Uz EURIBOR 6M vezano je ukupno oko 55% glavnice kredita stanovništvu kojima je kamatna stopa vezana uz EURIBOR (uključujući i one s razdobljem fiksiranja), odnosno oko 80% glavnice kredita kojima je kamatna stopa trenutno promjenjiva i vezana uz EURIBOR. ↑

5. Vidi Zakon o potrošačkom kreditiranju (NN, br. 75/2009., 112/2012., 143/2013., 147/2013., 9/2015., 78/2015., 102/2015., 52/2016.), odnosno Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju (NN, br. 101/2017.). ↑

6. https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/redovne-publikacije/makroekonomska-kretanja-i-prognoze ↑

7. U analizu su uključena poduzeća koja su za 2021. godinu izvijestila Finu o trošku energije. Na taj su način uklonjena uglavnom mikropoduzeća i mala poduzeća. Posljedično, u analizi su obuhvaćena poduzeća koja čine 48% broja svih poduzeća, ali koja (na kraju 2021. godine) čine 92% prihoda cijelog sektora i zapošljavaju 87% zaposlenika. Podaci za 2022. godinu prikupljeni su sa Zagrebačke burze i odnose se na 71 poduzeće za koje postoje financijski izvještaji za lipanj 2021. i lipanj 2022. Ta poduzeća čine oko 3,5% prihoda sektora (prema podacima Fine). ↑

8. U analizi se rabe sljedeće skraćenice: ENE – Energetika, GRA – Građevinarstvo, KOM – Komunikacije, OST – Ostali, POLJ – Poljoprivreda, PRE – Prerađivačka ind., TRA – Prijevoz, TRG – Trgovina, TUR – usluge pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. ↑

9. Formula za izračun operativne dobiti poduzeća nakon cjenovnoga energetskog šoka je sljedeća:

   \(E B I T_{i j s}=S A_{i j 0}-O C_{i j 0}-\left(\left(\delta \mathrm{P} \times E C_{i j 0}\right)-\left(c_j+\delta \mathrm{P} \times \beta_j\right) \times O M C_{i j 0}\right)\)
   
   gdje je: i – poduzeće, j – djelatnost, 0 – razdoblje prije šoka, s – razdoblje šoka, EBIT – operativne zarade, OC – operativni troškovi, EC – trošak energije, SA – prihod, OMC – ostali materijalni troškovi, – promjena cijene energenata, β – elastičnost, a c – konstanta dobivena regresijskom analizom utjecaja promjene troška energije na ostale materijalne troškove. ↑

10. Ovaj je šok iz pozicije poduzeća zapravo sličan nekompenziranom uvođenju kvota. ↑

11. Formula za izračun operativne dobiti poduzeća u slučaju nestašice energije je sljedeća:

    \(E B I T_{i j s}=S A_{i j 0} \times\left(1-\mu_s\right)-\left(F C_{0 C}+V C_{i j 0} \times\left(1-\mu_s\right)\right)\)

    gdje je: i – poduzeće, j – djelatnost, 0 – razdoblje prije šoka, s – razdoblje šoka, EBIT – operativne zarade, FC – fiksni operativni troškovi, VC – varijabilni operativni troškovi, SA – prihod, a – postotak nestašice energenata. ↑

12. Primjena jednostavnoga ekonometrijskog modela (Gu, L., Hackbarth, D., & Johnson, T. (2018.). Inflexibility and stock returns. The Review of Financial Studies, 31(1), 278-321.) upućuje na to da se udio fiksne komponente kod energetskih troškova po djelatnostima kreće između 0,7% i 2,0%. ↑

13. Odlukom o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih stavki te izračunavanja regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva ("Narodne novine", br. 160/2011., 40/2015., 113/2016., 87/2018. i 53/2021., u nastavku: Odluka) propisani su stroži kriteriji za primjenu pondera rizika od 35% na izloženosti u cijelosti i potpuno osigurane stambenim nekretninama u Republici Hrvatskoj za potrebe članka 125. Uredbe (EU) br. 575/2013, kroz strožu definiciju stambene nekretnine kako je opisano u članku 14. Odluke. Istom je Odlukom u članku 14.a ponder rizika za sve izloženosti u cijelosti i potpuno osigurane poslovnim nekretninama u skladu s člankom 126. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 povećan s 50% na 100%. ↑

14. Regulatory technical standards specifying the types of factors to be considered for the assessment of the appropriateness of risk weights under Article 124 (4) of Regulation 575/2013 and the conditions to be taken into account for the assessment of the appropriateness of minimum LGD values under Article 164 (8) of Regulation 575/2013 ↑

15. Preporuka ESRB/2022/4 od 2. lipnja 2022. ↑

16. utemeljenu na članku 133. stavku 9. Direktive 2013/2016/EU ↑

17. Vidi Makroprudencijalnu dijagnostiku broj 17, srpanj 2022. ↑