Makroekonomskim projekcijama nastoji se sveobuhvatno predvidjeti i razumjeti buduće stanje gospodarstva. One obuhvaćaju projekcije gospodarskog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine. Stručnjaci Eurosustava i Europske središnje banke (ESB) izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu. Osim toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, a HNB istodobno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.
Globalno gospodarstvo nastavlja biti pod snažnim utjecajem rata na Bliskom istoku, koji se poglavito ogleda u relativno visokim razinama cijena energenata te povišenoj geopolitičkoj i ekonomskoj neizvjesnosti. Cijene energenata u razdoblju od ožujka do svibnja 2026. nastavile su oscilirati na visokim razinama i nadmašile su prijašnja tržišna očekivanja, pa su u aktualnoj projekciji cijene sirove nafte revidirane osjetno naviše duž cijeloga projekcijskog horizonta, u skladu s trenutačnim tržišnim očekivanjima. Blago su povećane i očekivane cijene električne energije, dok su očekivanja glede cijena plina ostala uglavnom nepromijenjena. Povećane su i pretpostavljene cijene ostalih sirovina, osobito prehrambenih, što odražava izraženije troškovne pritiske. S obzirom na rast cijena sirovina te i nadalje veliku neizvjesnost glede intenziteta i trajanja sukoba, projekcije globalnog rasta za 2026. i 2027. blago su revidirane naniže. Istodobno se međunarodna trgovina pokazala otpornijom nego što se očekivalo pa su, zahvaljujući snažnijim ostvarenjima na početku godine, očekivanja rasta globalne trgovine revidirana naviše. Unatoč tome, očekuje se slabija inozemna potražnja za hrvatskim izvozom, osobito na tržištima europodručja, što odražava nešto nepovoljnije izglede naših najvažnijih trgovinskih partnera.
U projekcijskom horizontu očekuju se nešto sporiji rast i viša inflacija u europodručju u odnosu na prethodna očekivanja. Realni BDP europodručja, isključujući Irsku, povećan je za 0,2% na početku 2026., a visokofrekventni pokazatelji upućuju na nastavak umjerenog rasta gospodarske aktivnosti i u drugom tromjesečju 2026. Međutim, s obzirom na naglašenu neizvjesnost glede razvoja mirovnih pregovora i snažnijeg rasta cijena energenata od prijašnjih očekivanja, projicirani rast u europodručju blago je revidiran naniže. Tržište rada i nadalje je robusno te nezaposlenost ostaje na povijesno niskim razinama, iako se potražnja za radom postupno ublažava, pa se i rast troškova rada nastavlja usporavati. Inflacija se nakon izbijanja rata primjetno ubrzala, ponajprije zbog prelijevanja viših cijena energenata na maloprodajne cijene energije, a u svibnju se ubrzala i temeljna inflacija, poglavito usluga. S obzirom na više očekivane cijene energenata, projicirana godišnja stopa inflacije tako je revidirana naviše i na razini 2026. mogla bi iznositi 3,0%, nakon čega se uz očekivani pad cijena energenata očekuje izraženo usporavanje, pri čemu bi u 2028. dosegnula ciljanu razinu od 2,0%.
Realni BDP u Hrvatskoj mogao bi i ove godine relativno solidno rasti, no vidljivo sporije nego prethodne godine, pri čemu su zbog sukoba na Bliskom istoku gospodarska kretanja i nadalje vrlo neizvjesna. Početak godine obilježila je stagnacija realnog BDP-a na tromjesečnoj razini, uz smanjenje glavnih sastavnica agregatne potražnje, no podaci za drugo tromjesečje upućuju na ponovno jačanje aktivnosti unatoč rastu cijena energenata i povišenoj neizvjesnosti. U odnosu na ožujak projekcije rasta blago su revidirane naniže, zbog viših tržišnih očekivanja cijena energenata, koje bi se mogle negativno odražavati na realne dohotke, te slabije vanjske potražnje. Tako bi se rast u 2026. mogao usporiti na 2,4%, s 3,4% u 2025., pri čemu bi ga i nadalje mogla poglavito podržavati domaća potražnja, s obzirom na robusno tržište rada, još uvijek solidan rast realnih dohodaka i intenzivnije korištenje fondova EU-a. Prema kraju horizonta očekuje se jačanje doprinosa izvoza robe i usluga, uz pretpostavku da će sukob biti relativno kratkotrajan i da će se cijene energenata početi normalizirati već od druge polovine ove godine. Međutim, uz očekivano usporavanje rasta realnih dohodaka, postupno pooštravanje fiskalne politike i slabije korištenje fondova EU-a, realni rast BDP-a mogao bi se blago usporiti u 2027. i 2028.
Tržište rada u Hrvatskoj moglo bi i nadalje ostati relativno snažno, no očekuje se usporavanje rasta zaposlenosti i plaća. Rast zaposlenosti u prva četiri mjeseca 2026. blago je ojačao, no godišnji se rast zbog baznih učinaka usporio na 0,9%, nakon 1,7% u četvrtom tromjesečju 2025. Nastavio se pad broja nezaposlenih, no daljnje smanjenje broja novih slobodnih radnih mjesta upućuje na ublažavanje potražnje za radom. Rast troškova rada i nadalje je izražen, iako se postupno usporava. Očekuje se da će se slabljenje rasta plaća nastaviti u cijelom horizontu i da će se, nakon iznimno snažnog rasta u protekle tri godine, dinamika realnih plaća postupno približiti rastu produktivnosti, što bi smanjilo pritisak jediničnih troškova rada na inflaciju.
Inflacija u Hrvatskoj tijekom 2026. mogla bi se zbog rasta cijena energenata ubrzati drugu godinu zaredom, nakon čega se očekuje postupno usporavanje, uz smanjivanje inflacijskog diferencijala između Hrvatske i prosjeka europodručja. Rast cijena energenata vidljivo je ubrzao inflaciju te je ona, mjereno HIPC-om, u travnju dosegnula 5,4%, nakon 3,9% u veljači, dok se u svibnju usporila, poglavito pod utjecajem kretanja cijena hrane. Više cijene energenata zasad nisu rezultirale znatnijim neizravnim učincima na ostale komponente inflacije, te su inflacija cijena hrane i temeljna inflacija (koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane) u svibnju bile niže nego prije izbijanja rata. Inflacija bi tako mogla porasti s 4,4% u 2025. na 4,9% u 2026., dok bi temeljna ostala nepromijenjena na 4,1%. U nastavku horizonta očekuje se smanjivanje inflatornih pritisaka zbog usporavanja rasta plaća i osobne potrošnje, prigušene inozemne potražnje za turističkim uslugama, restriktivnije fiskalne politike i pada cijena energenata, pa bi se ukupna inflacija mogla usporiti na 3,1% u 2027. i 2,7% u 2028., uz usporavanje temeljne inflacije na 3,4% odnosno 2,8%. Mjerena nacionalnim IPC-om, koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, inflacija bi se mogla ubrzati s 3,7% u 2025. na 5,0% u 2026., a zatim usporiti na 3,0% u 2027. i 2,6% u 2028.
Projekcije gospodarskog rasta i inflacije izložene su visokoj razini neizvjesnosti, pri čemu prevladavaju rizici da rast bude manji, a inflacija viša od prognozirane. Negativni rizici za rast proizlaze ponajprije iz viših cijena energenata, što bi moglo dodatno smanjiti realni raspoloživi dohodak kućanstava, te iz slabije inozemne potražnje, dok bi dugotrajniji sukob mogao produljiti razdoblje neizvjesnosti i potaknuti odgađanje investicija i potrošnje trajnih dobara. Na višu bi inflaciju, osim cijena energenata, mogli utjecati snažniji neizravni i sekundarni učinci u obliku porasta inflacijskih očekivanja i zahtjeva za veće plaće kao i mogući ekstremni vremenski uvjeti, koji bi rezultirali jačim rastom cijena hrane. S druge strane, rast bi mogao biti viši, a inflacija niža u slučaju ranijeg smirivanja situacije i brže normalizacije cijena energenata nego što je ugrađeno u tržišna očekivanja.
S obzirom na to da je razina neizvjesnosti glede trajanja i intenziteta sukoba na Bliskom istoku i nadalje visoka, uz osnovnu su projekciju, kao i u projekcijama za ožujak, izrađeni alternativni hipotetski scenariji, pri čemu je uz nepovoljne napravljen i umjereni scenarij. Trenutačni su scenariji oblikovani prema tržišno impliciranim distribucijama vjerojatnosti kretanja cijena energenata, a u ožujku su bili vezani uz pretpostavke o trajanju i intenzitetu sukoba. To je, u kombinaciji s višim tržišnim očekivanjima cijena energenata, dodatno naglasilo intenzitet nepovoljnih scenarija, osobito u kasnijim godinama projekcijskog horizonta. Alternativni scenariji upućuju na osjetnije usporavanje rasta BDP-a i znatno snažnije inflatorne pritiske u slučaju snažnijih i dugotrajnijih poremećaja na tržištu energenata, pri čemu bi se negativni učinci prelijevali pretežno kroz pad realne kupovne moći, slabljenje inozemne potražnje i povišenu neizvjesnost. Nepovoljni scenariji rezultiraju inicijalno nešto blažim, no dugotrajnijim cjenovnim pritiscima u odnosu na one iz ožujka, te inflacija u izrazito nepovoljnom scenariju vrhunac doseže u 2027. U umjerenom bi scenariju inflacija mogla biti niža, a rast BDP-a nešto veći nego u osnovnoj projekciji. Izračuni pritom ne pretpostavljaju dodatnu reakciju fiskalne i monetarne politike u odnosu na pretpostavke uključene u osnovni scenarij.
Tablica 1. Aktualna makroekonomska projekcija za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)
Europska središnja banka (ESB) objavila je prognozu za europodručje
Tablica 2. Projekcije realnog rasta Hrvatske i inflacije u alternativnim scenarijima
