Makroekonomskim projekcijama nastoji se sveobuhvatno predvidjeti i razumjeti buduće stanje gospodarstva. One obuhvaćaju projekcije gospodarskog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine. Stručnjaci Eurosustava i Europske središnje banke (ESB) izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB‑a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu. Osim toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, a HNB istodobno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.

Globalna su se gospodarska očekivanja pogoršala zbog rastućeg protekcionizma i geopolitičke nestabilnosti. Iako je još uvijek mnogo nepoznanica glede uvođenja carinskih mjera američke administracije, njihovi negativni učinci na gospodarsku aktivnost mogli bi se osjetiti diljem svijeta, a ponajviše u Kini, Meksiku i Kanadi zbog njihovih snažnih trgovinskih veza sa SAD-om. Mogući dodatni globalni cjenovni pritisci ovisit će i o protumjerama kojima će trgovinski partneri SAD-a odgovarati na uvedene carine. Prema sadašnjim projekcijama očekuje se da će rast američkoga gospodarstva postupno konvergirati prema nižim razinama, a i rast kineskoga gospodarstva revidiran je naniže jer će ga dugotrajne trgovinske napetosti sa SAD-om dodatno sputavati. Očekivani gospodarski rast europodručja u tekućoj godini smanjen je za 0,2 p. b., uz negativne rizike ako SAD uvede carine na uvoz europskih proizvoda. Cijene sirovina revidirane su naviše u odnosu na prošlu projekciju, pri čemu je rast cijena nafte bio pod utjecajem snažne potražnje iz SAD-a i Kine, dok su cijene plina na europskom tržištu porasle zbog hladne zime. Ipak, u tjednima nakon zaključenja pretpostavka projekcije^[1] jačala je zabrinutost zbog utjecaja carina na globalno gospodarstvo pa je cijena nafte ponovno pala, a zahvaljujući napretku u pregovorima o završetku rata u Ukrajini korigirale su se i cijene plina. Cijene poljoprivrednih sirovina, posebice kakaa i kave, snažno rastu pod utjecajem ograničenja na strani ponude uzrokovanih vremenskim neprilikama. Cijene industrijskih sirovina razmjerno su stabilne, iako nove američke carine na aluminij i čelik povećavaju negativne rizike. Monetarna politika ostaje oprezna u uvjetima povećane neizvjesnosti, pa je tako Fed privremeno zaustavio smanjenje kamatnih stopa zbog inflacijskih rizika, dok su očekivanja vezana uz politiku ESB-a do trenutka zaključenja projekcije uglavnom ostala nepromijenjena. Očekivano sporije smanjenje kamatnih stopa u SAD-u nego u europodručju dovelo je do jačanja američkog dolara prema euru za oko 2% u odnosu na prošlu projekciju.

Nakon što se prošle godine rast realnog BDP-a Hrvatske ubrzao na 3,8%, u 2025. i 2026. rast bi se mogao u prosjeku usporiti na približno 3,0%. Domaća potražnja mogla bi nastaviti snažno podupirati rast realnog BDP-a, ali uz manji doprinos nego 2024. godine. Pritom bi početak ove godine mogla obilježiti stagnantna kretanja gospodarske aktivnosti, poglavito zbog slabljenja osobne potrošnje, što je, pak, povezano s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i veljače. Takva bi kretanja, međutim, trebala biti privremenoga karaktera te se u nastavku projekcijskoga horizonta očekuje da bi osobna potrošnja mogla ponovno ojačati, ali bi tekući rast ipak mogao biti slabiji nego u 2024. zbog očekivanog usporavanja rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava. Rast investicija također bi se mogao usporiti, nakon što je tri godine u prosjeku bio dvoznamenkast, ali bi i dalje mogao ostati solidan, ako se uzmu u obzir jačanje doprinosa fondova EU-a i tržišna očekivanja o poboljšanju uvjeta financiranja. Osim toga, projicirano jačanje vanjske potražnje, iako slabije nego što se prije očekivalo, pridonijet će daljnjem oporavku izvoza robe i usluga. Pritom bi rast izvoza usluga mogao biti razmjerno blag s obzirom na visoku razinu izvoza turističkih usluga i pogoršanje cjenovne konkurentnosti. U skladu s usporavanjem rasta domaće potražnje i rast ukupnog uvoza mogao bi se usporiti, ali bi doprinos neto inozemne potražnje mogao ostati negativan. Rizici vezani uz rast realnog BDP-a čine se blago negativnima, a to je poglavito povezano s izraženim geopolitičkim napetostima. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini EU-a u svrhu ojačavanja sigurnosti moglo bi pozitivno utjecati na gospodarski rast.

Tržište rada u Hrvatskoj i nadalje je robusno, stoga se u 2025. godini očekuje nastavak rasta zaposlenosti, no slabijeg intenziteta, uz pad stope nezaposlenosti ispod 5% i usporavanje rasta plaća. Nakon povećanja broja zaposlenih od 3,3% u 2024., razmjerno snažan rast zaposlenosti nastavio se početkom 2025. Na razini cijele 2025. godine zaposlenost bi mogla porasti za 2,5%, a u 2026. očekuje se postupno usporavanje na 1,8%. U projekcijskom horizontu očekuje se daljnje smanjivanje broja nezaposlenih, no slabije izraženo od porasta broja zaposlenih, s obzirom na povijesno nisku nezaposlenost i stopu nezaposlenosti koja se nalazi ispod dugoročnog prosjeka. U 2025. anketna stopa nezaposlenosti mogla bi iznositi 4,7%, uz postupno smanjivanje u 2026. godini. U 2024. prosječna nominalna bruto plaća porasla je za 15% (slično kao i 2023.). Uz pretpostavku zadržavanja dinamike kretanja plaća s kraja 2024. i učinak potpisanog sporazuma sindikata javnog sektora s Vladom RH, prosječna nominalna bruto plaća mogla bi porasti za 8,5% u 2025., a realna za 5,5%. U nastavku projekcijskoga horizonta očekuje se daljnji rast plaća, no slabijeg intenziteta.

Iako je projekcija inflacije revidirana blago naviše u odnosu na prosinačku projekciju, i nadalje se očekuje postupno usporavanje inflacije kroz projekcijski horizont. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. usporiti na 3,7% (s 4,0% u 2024.), uz daljnje smanjenje na 2,6% u 2026. godini. Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025., zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje. Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2% u 2025., s 4,8% u 2024. godini. Usto, usporavanje ukupne inflacije moglo bi u manjoj mjeri odražavati smanjenje prosječne godišnje inflacije cijena hrane. Nasuprot tome, prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla bi se u 2025. znatno ubrzati, uglavnom kao rezultat administrativnog povećanja cijena plina, električne i toplinske energije potkraj prošle i početkom ove godine. Prosječna godišnja stopa ukupne inflacije mogla bi se dodatno usporiti u 2026. godini, što bi moglo odražavati usporavanje svih njezinih glavnih komponenata. Projekcija inflacije revidirana je blago naviše u usporedbi s prosinačkom, ponajprije zbog viših ostvarenja inflacije krajem 2024. i početkom 2025. godine nego što se prije očekivalo. U manjoj je mjeri revizija naviše rezultat i nepovoljnijih pretpostavka o kretanju cijena energenata na svjetskom tržištu, iako su te cijene nakon zaključenja pretpostavka pale. Ukupna inflacija tako bi mogla biti viša za 0,2 postotna boda u 2025. i 0,1 postotni bod u 2026., zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije, dok bi inflacija cijena hrane mogla biti nešto niža u odnosu na ono što se očekivalo u prosincu. Rizici vezani uz inflaciju ocjenjuju se uravnoteženima, ali i dalje naglašenima. Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog. S druge strane, inflacija bi mogla biti niža od očekivane ako dođe do slabijega gospodarskog rasta i time slabije potražnje, jačeg učinka restriktivne monetarne politike te zadržavanja cijena energenata na trenutačnim razinama, nižima od onih iz pretpostavka projekcije, ili do dodatnog pada tih cijena.

Nakon što se pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance već primjetno smanjio u 2024. godini, u projekcijskom se razdoblju očekuje daljnje pogoršavanje. Za 2024. očekuje se smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na 0,7% BDP-a, nakon viška od 3,3% BDP-a ostvarenog u 2023. Pogoršanju ukupnog salda najviše pridonose nepovoljna kretanja u razmjeni usluga, s obzirom na slab rast prihoda od turizma i zamjetno ubrzanje rasta rashoda, odnosno turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu. Osim toga, tijekom 2024. u manjoj se mjeri pogoršao i saldo robne razmjene, kao posljedica robusnog rasta robnog uvoza u uvjetima snažne domaće potražnje, dok su se i kod robnog izvoza nastavili bilježiti vrlo dobri rezultati. Također su priljevi iz fondova EU-a vidljivo smanjeni u odnosu na 2023. godinu jer se okončala mogućnost korištenja sredstava iz ranije financijske perspektive, kao i sredstava vezanih uz obnovu od potresa. U tekućoj se godini očekuje uravnotežen saldo na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, koji bi u 2026. mogao prijeći u blago negativno područje (–0,2% BDP-a). Nastavak pogoršavanja salda uglavnom bi mogao proizlaziti iz razmjene robe i usluga zbog očekivanoga bržeg rasta domaće potražnje u odnosu na inozemnu. Pritom bi pogoršanje moglo biti najvidljivije u razmjeni turističkih usluga. Također, očekuje se daljnji rast rashoda na računu dohodaka, ponajprije zbog rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj. U ekonomskim odnosima s inozemstvom i dalje prevladavaju negativni i sve naglašeniji rizici. Osim viših cijena energenata i drugih sirovina koje bi mogle rezultirati izraženijim pogoršanjem vanjskotrgovinskog salda, glavni negativni rizici vezani su uz trgovinsku politiku SAD-a, pri čemu bi uvođenje carina zemljama Europske unije dodatno pojačalo negativne učinke povećane trgovinske neizvjesnosti. Turistički je sektor također izložen negativnim rizicima, a osim prilagodbe klimatskim i drugim izazovima, oporavak njegove cjenovne konkurentnosti bit će važan preduvjet za nastavak rasta prihoda.

Europska središnja banka (ESB) objavila je proljetnu prognozu za europodručje, koja je dostupna na sljedećoj poveznici.

Tablica makroekonomskih projekcija za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)

Napomena: Vanjske i tehničke pretpostavke ESB-a zaključene su 7. veljače 2025., a makroekonomske projekcije za Hrvatsku 10. ožujka 2025.

Preuzmite tablicu (xls)

1. Vanjske i tehničke pretpostavke projekcije zaključene su 7. veljače 2025. ↑