Ukupna likvidna sredstva (M4) nastavila su se povećavati i u kolovozu ponajviše zbog snažnog priljeva deviza od turizma tijekom vrhunca turističke sezone.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) smanjili su se tijekom kolovoza, što je rezultat smanjenja plasmana poduzećima i ostalim financijskim institucijama, dok su se plasmani stanovništvu nastavili blago povećavati.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) povećala su se u kolovozu za 8,7 mlrd. kuna (2,2%, na osnovi transakcija) u odnosu na prethodni mjesec kao odraz snažnog povećanja neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija potaknutog sezonskim rastom priljeva deviza od turizma, te su na kraju mjeseca iznosila 398,3 mlrd. kuna (Tablica 1.). Neto domaća aktiva (NDA) istodobno se smanjila, čemu je ponajviše doprinijelo smanjenje neto potraživanja od središnje države (odnosno povećanje deviznih depozita države kod HNB-a). U kolovozu je novčana masa (M1^[2]) porasla za 1,7 mlrd. kuna (0,9%) u odnosu na mjesec prije, pretežno zbog povećanja depozitnog novca poduzeća, dok se kvazinovac povećao za 6,9 mlrd. kuna (3,4%, na osnovi transakcija) odražavajući rast deviznih depozita poduzeća i stanovništva (Tablica 3.). Promatrano na godišnjoj razini, stopa rasta M4 pokazuje snažniji sezonski porast u odnosu na prethodnu godinu te se tako ubrzala s 9,7% u srpnju na 11,1% u kolovozu, a M1 s 19,6% na 19,8%, na osnovi transakcija (Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni su plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u kolovozu pali za 0,5 mlrd. kuna ili 0,2% (na osnovi transakcija) u odnosu na srpanj te su na kraju mjeseca iznosili 241,4 mlrd. kuna. Pritom se godišnja stopa rasta ukupnih plasmana zadržala na razini od 4,1% iz prethodnog mjeseca (Slika 2.). Za ukupne kredite, koji čine najveći dio ukupnih plasmana, zabilježen je pad od 0,4 mlrd. kuna (0,2%) na mjesečnoj razini, pri čemu su se smanjili krediti poduzećima (0,7 mlrd. kuna ili 0,8%) i krediti ostalim financijskim institucijama (0,1 mlrd. kuna ili 0,6%), dok su krediti stanovništvu porasli (0,3 mlrd. kuna ili 0,2%, Tablica 2.). Blagi porast kredita stanovništvu bio je podržan povećanjem stambenih kredita (0,4 mlrd. kuna ili 0,6%), a gotovinski su nenamjenski ostali gotovo nepromijenjeni. Promatrano na godišnjoj razini, nastavio se ubrzavati rast stambenih kredita (s 10,6% na 10,8%), kao i gotovinskih nenamjenskih kredita (s 0,6% na 0,8%), što je dovelo do ubrzanja ukupnih kredita stanovništvu s 4,3% na 4,6%. Ono je nešto manje izraženog intenziteta u odnosu na prethodne mjesece, kada je kreditiranje stanovništva bilo pod utjecajem provedbe programa državnog subvencioniranja. S druge strane, godišnja se stopa rasta kredita poduzećima usporila s 1,6% na 1,3%, pri čemu se nastavila stagnacija prisutna još od ožujka ove godine.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s kolovozom 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑