Ukupna likvidna sredstva (M4) povećala su se u svibnju kao odraz snažnog rasta neto domaće aktive i nepromijenjene neto inozemne aktive. U strukturi M4 porasla je novčana masa (M1), a kvazinovac se smanjio.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) također su se povećali u svibnju, pri čemu se polovina njihova mjesečnog prirasta odnosi na plasmane stanovništvu koji većinu rasta temelje na doprinosu stambenih kredita pod utjecajem novoga kruga državnog subvencioniranja. Istodobno su i plasmani ostalim financijskim institucijama i poduzećima zabilježili rast.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) povećala su se u svibnju za 4,6 mlrd. kuna (1,2%, na osnovi transakcija) u odnosu na prethodni mjesec, kao odraz snažnog povećanja neto domaće aktive (NDA) monetarnog sustava i nepromijenjene neto inozemne aktive (NIA), te su na kraju mjeseca iznosila 374,9 mlrd. kuna (Tablica 1.). Snažan rast NDA-a uglavnom je potaknut povećanjem neto potraživanja od središnje države, pri čemu je uz blaži rast potraživanja od države zabilježeno i snažnije smanjenje deviznih depozita države kod HNB-a. S obzirom na to da je HNB otkupljivao te devize od države, pad deviznih depozita države kod HNB-a nije djelovao u pravcu smanjenja NIA-e HNB-a. Promatrano po sastavnicama M4, novčana masa (M1^[2]) znatno je porasla na mjesečnoj razini (5,1 mlrd. kuna ili 3,0%), pri čemu se ističe rast depozitnog novca poduzeća i stanovništva. S druge strane, kvazinovac zabilježio je blago smanjenje (0,5 mlrd. kuna ili 0,2%) koje uglavnom odražava pad deviznih depozita ostalih financijskih institucija i poduzeća (Tablica 3.). Na godišnjoj razini, stopa rasta M1 u svibnju je iznosila čak 18,0%, a M4 8,1%, što je gotovo jednako stopama iz prethodnog mjeseca (na osnovi transakcija, Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u svibnju bilježe porast od 1,4 mlrd. kuna ili 0,6% (na osnovi transakcija) u odnosu na mjesec ranije te su na kraju svibnja iznosili 240,3 mlrd. kuna. Pritom se godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala s 2,6% u travnju na 3,4% u svibnju (Slika 2.). Cjelokupan mjesečni prirast plasmana odnosi se na kredite koji su na kraju mjeseca iznosili 234,5 mlrd. kuna. Promatrano po sektorima, najviše su porasli krediti stanovništvu (0,7 mlrd. kuna ili 0,5%) uz ponovno naglašen rast stambenih kredita (0,5 mlrd. kuna ili 0,8%) pod utjecajem provedbe novoga kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita, a blago su porasli i gotovinski nenamjenski krediti (0,1 mlrd. kuna ili 0,3%). Na godišnjoj razini, stambeni krediti ubrzali su rast s 9,3% u travnju na 9,7% u svibnju, a gotovinski nenamjenski nastavili su ublažavati pad (s −1,2% na −0,3%) pa su tako krediti stanovništvu ubrzali rast na 3,5% (s 3,1%). Također, na mjesečnoj razini porasli su krediti ostalim financijskim institucijama (0,4 mlrd. kuna ili 3,6%) i poduzećima (0,3 mlrd. kuna ili 0,3%, Tablica 2.). Krediti poduzećima i uz takav su skroman mjesečni porast ubrzali rast na godišnjoj razini s 1,2% u travnju na 1,8% u svibnju s obzirom na pad kredita tom sektoru zabilježen u svibnju prošle godine.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa svibnjem 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑