Ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) povećali su se u ožujku, no na godišnjoj je razini M4 usporio svoj rast, što je posljedica baznog učinka, odnosno znatnog rasta deviznih depozita u istom razdoblju prošle godine kada je zabilježen prijenos uloga iz investicijskih fondova na devizne depozite banaka.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u ožujku zahvaljujući porastu plasmana ostalim financijskim institucijama i stanovništvu, a plasmani poduzećima zabilježili su blagi pad. Na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana usporio se s obzirom na usporavanje rasta plasmana poduzećima zbog učinka baznog razdoblja, odnosno zbog snažnoga kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) na kraju ožujka 2021. godine povećala su se u odnosu na prethodni mjesec za 2,2 mlrd. kuna ili 0,6% (na osnovi transakcija) i na kraju mjeseca iznosila su 368,9 mlrd. kuna (Tablica 1.). Pritom se istodobno u aktivi sažete konsolidirane bilance snažno povećala neto inozemna aktiva (NIA), a neto domaća aktiva zabilježila je smanjenje. Kretanje NIA-e i NDA-a odražava priljev sredstava od izdanja euroobveznica^[2] na račune središnje države kod HNB-a, pri čemu je oko polovine tog priljeva država iskoristila za otplatu dospjele desetogodišnje dolarske obveznice. Godišnji rast M4 smanjio se s 8,6% u veljači na 7,4% u ožujku zbog baznog učinka, odnosno znatno izraženijeg rasta deviznih depozita u istom razdoblju prošle godine. Na početku pandemije na rast deviznih depozita utjecalo je povlačenje uloga iz investicijskih fondova, odnosno transfer novčanih sredstava iz investicijskih fondova u banke. Promatrano po sastavnicama ukupnih likvidnih sredstava, novčana masa (M1^[3]) veća je za 1,5 mlrd. kuna (0,9%) u odnosu na veljaču, pri čemu se godišnji rast M1 ubrzao s 18,0% u veljači na 18,4% u ožujku (Slika 1.), dok se kvazinovac povećao na mjesečnoj razini za 0,7 mlrd. kuna (0,4%), a na godišnjoj je razini zabilježio pad od 0,1% (nakon rasta od 2,0% u veljači).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) iznosili su na kraju ožujka 241,2 mlrd. kuna, što je porast od 1,4 mlrd. kuna ili 0,6% (na osnovi transakcija) u odnosu na prethodni mjesec. Promatrano na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana usporio se s 3,0% na 2,3% (Slika 2.). Ukupni krediti, koji čine najveći dio ukupnih plasmana, zabilježili su porast od 1,5 mlrd. kuna (0,6%) na mjesečnoj razini, pri čemu su porasli krediti ostalim financijskim institucijama (0,8 mlrd. kuna) i krediti stanovništvu (0,7 mlrd. kuna), dok su se krediti poduzećima smanjili za 0,1 mlrd. kuna (Tablica 2.). Rast kredita stanovništvu bio je podržan povećanjem stambenih kredita (0,3 mlrd. kuna ili 0,5%), ali i gotovinskim nenamjenskim kreditima koji su nakon višemjesečnoga kontinuiranog pada već drugi mjesec zaredom blago porasli (za 0,3 mlrd. kuna ili 0,6%). Pritom se godišnji rast stambenih kredita ubrzao s 8,7% na 8,9%, a gotovinski nenamjenski krediti ublažili su pad (s −3,0% na −2,5%). Krediti poduzećima zbog snažnog rasta kreditiranja u ožujku 2020. godine (učinak baznog razdoblja) usporili su rast na godišnjoj razini s 4,4% na 1,2%.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s ožujkom 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Početkom ožujka Ministarstvo financija RH realiziralo je izdanje dviju tranši euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala, i to dvanaestogodišnje obveznice dospijeća 2033. godine u iznosu od 1 mlrd. EUR uz prinos od 1,257% te dvadesetogodišnje obveznice dospijeća 2041. godine u iznosu od 1 mlrd. EUR uz prinos od 1,788%. ↑

3. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑