Ukupna likvidna sredstva u siječnju su se blago smanjila na osnovi transakcija odražavajući smanjenje neto domaće i neto inozemne aktive monetarnog sustava. Promatrano po sastavnicama ukupnih likvidnih sredstava preko pasive monetarnog sustava, novčana masa zabilježila je povećanje, a kvazinovac se smanjio.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) nastavili su bilježiti rast na mjesečnoj razini, ponajprije zbog rasta plasmana nefinancijskim poduzećima, ali i stanovništvu. Krediti stanovništvu povećavaju se prije svega zbog porasta stambenih kredita pod utjecajem subvencioniranja, a s druge strane gotovinski nenamjenski krediti bilježe nastavak višemjesečnog pada.

Ukupna likvidna sredstva (M4 ^[1]) blago su se smanjila tijekom siječnja 2021. (za 0,5 mlrd. kuna ili 0,1%, na osnovi transakcija) (Tablica 1.), kao odraz blagog smanjenja obiju njihovih sastavnica, odnosno i neto domaće aktive (NDA) i neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava. Promatraju li se sastavnice M4 preko pasive monetarnog sustava, vidljivo je povećanje novčane mase (M1 ^[2]) za 1,6 mlrd. kuna (1,0%), dok se kvazinovac smanjio za 2,1 mlrd. kuna (1,0%). Rastu novčane mase pridonio je prije svega porast depozitnog novca stanovništva, ali i vrlo blag porast gotovog novca izvan kreditnih institucija, koji se u siječnju obično smanjuje pod utjecajem sezonskih čimbenika. S druge strane, smanjenje deviznih depozita nefinancijskih poduzeća glavni je razlog smanjenja kvazinovca (Tablica 3.). Na godišnjoj razini, rast M4 usporio se s 9,1% u prosincu 2020. na 8,8% u siječnju 2021., s obzirom na bazni učinak neuobičajenog povećanja toga novčanog agregata na početku 2020. godine, kada se obično bilježi njegovo smanjenje. No, godišnji rast M4 i dalje je vrlo snažan. Rast kvazinovca usporio se s 3,6% u prosincu 2020. na 2,1% u siječnju 2021., a rast M1 ubrzao se sa 17,0% na 18,7% (na osnovi transakcija) (Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su na mjesečnoj razini za 0,7 mlrd. kuna ili 0,3% (na osnovi transakcija) te su na kraju siječnja iznosili 239,4 mlrd. kuna. Promatrano na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana zadržao se u siječnju na 3,9% (na osnovi transakcija) (Slika 2.), koliko je iznosio i u prethodnom mjesecu. Od ukupnog iznosa plasmana na kredite se odnosi 233,6 mlrd. kuna. Krediti odobreni nefinancijskim poduzećima u siječnju su porasli za 0,5 mlrd. kuna (0,5%), te je njihov rast na godišnjoj razini dosegnuo 6,2%, u odnosu na 6,0% u prosincu prethodne godine (na osnovi transakcija). Krediti stanovništvu nastavili su rasti u siječnju (0,2 mlrd. kuna ili 0,2% u odnosu na prethodni mjesec, na osnovi transakcija), pri čemu su stambeni krediti zabilježili porast od 0,6 mlrd. kuna (1,0%) odražavajući i dalje učinak subvencioniranja, dok su gotovinski nenamjenski krediti nastavili bilježiti pad (0,2 mlrd. kuna ili 0,5%) (Tablica 2.). Unatoč ubrzavanju rasta stambenih kredita sa 7,5% na 8,2% na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu usporio se s 2,1% na 1,8% kao rezultat produbljivanja pada gotovinskih nenamjenskih kredita s –1,4% na –2,4% (na osnovi transakcija).

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa siječnjem 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju.↑