Ukupna likvidna sredstva (M4) povećala su se tijekom ožujka 2020. za 9,1 mlrd. kuna (2,7%) te su na kraju mjeseca iznosila 345,0 mlrd. kuna (Tablica 1.), što je rezultat rasta neto domaće aktive (NDA) zbog zamjetnog povećanja neto potraživanja od središnje države i plasmana ostalim domaćim sektorima, dok je neto inozemna aktiva (NIA) djelovala u pravcu smanjenja M4. Rastu M4 pridonijelo je i slabljenje kune budući da se tečaj kune prema euru tijekom ožujka povećao za 2,0%. U strukturi NIA-e devizne intervencije kojima je HNB prodavao devize na tržištu utjecale su na smanjenje NIA-e HNB-a uz istovremeno povećanje NIA-e kreditnih institucija. Što se tiče sastavnica M4, tijekom ožujka je ostvaren najveći postotni mjesečni rast deviznih depozita još od 2007. godine. Rast deviznih depozita, prije svega stanovništva i poduzeća, bio je rezultat povećane potražnje za likvidnim deviznim sredstvima u uvjetima neizvjesnosti glede gospodarskih posljedica epidemije koronavirusa. Tijekom ožujka porastao je i gotov novac izvan kreditnih institucija, dok su se kunski depoziti smanjili. Na godišnjoj razini ostvareno je zamjetno ubrzavanje godišnjeg rasta M4 na 7,6% (na osnovi transakcija), dok se godišnji rast novčane mase (M1) smanjio na 17,2% (Slika 1.). Zbog rasta deviznih depozita kvazinovac se na godišnjoj razini povećao za 1,7% (na osnovi transakcija), nakon što je tri godine kontinuirano bilježio negativne stope promjene.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Povećanje neto potraživanja od središnje države u iznosu od 10,0% u ožujku u prvom je redu rezultat HNB-ove kupnje državnih obveznica na sekundarnom tržištu u iznosu od 4,3 mlrd. kuna.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) povećali su se u ožujku za 2,9 mlrd. kuna, a njihov se godišnji rast ubrzao na 5,6%, na osnovi transakcija (Slika 2.). Pritom su plasmani nefinancijskim poduzećima zabilježili ubrzanje rasta na godišnjoj razini od 4,2%, čemu je djelomice pridonijelo i iščezavanje preostalog dijela negativnog učinka aktiviranja državnih jamstava brodogradilištima. S druge strane, godišnji se rast plasmana stanovništvu usporio na 6,1% (Tablica 2.), potaknut uglavnom usporavanjem godišnjeg rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (9,1%), dok se rast stambenih kredita tek blago usporio na 6,6%. Godišnji rast nominalnog stanja plasmana u ožujku (5,0%) i dalje je manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana poduzećima.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje također plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s ožujkom 2020. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije