Ukupna likvidna sredstva (M4) na kraju ožujka 2019. iznosila su 317,2 mlrd. kuna i stagnirala su u odnosu na veljaču 2019. (na osnovi transakcija, Tablica 1.). Nominalno mjesečno smanjenje M4 od 2,3 mlrd. kuna ili 0,7% posljedica je reklasifikacije gotovo svih novčanih fondova iz sektora monetarnih financijskih institucija u sektor investicijskih fondova osim novčanih fondova kao posljedica usklađivanja monetarne i financijske statistike s Uredbom o novčanim fondovima (EU 2017/1131) Europskog parlamenta i Vijeća. Spomenuta reklasifikacija odrazila se i na promjene stanja drugih monetarnih agregata. Primjerice, na strani aktive bilance monetarnih institucija smanjilo se stanje bruto potraživanja kreditnih institucija od središnje države te su se povećala potraživanja od investicijskih fondova osim novčanih. Nadalje, novčana masa se reklasifikacijom povećala za nešto više od 1,0 mlrd. kuna s obzirom na to da se povećao depozitni novac investicijskih fondova osim novčanih. Istovremeno se kvazinovac smanjio za 3,3 mlrd. kuna, pri čemu su udjeli novčanih fondova pali na samo 1,3 mil. kuna, sa 6,0 mlrd. kuna koliko su iznosili krajem veljače, dok se stanje ukupnih depozita (isključujući depozitni novac) investicijskih fondova osim novčanih fondova zbog reklasifikacije povećalo za 2,7 mlrd. kuna.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) povećali su se tijekom ožujka za 1,0 mlrd. kuna (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 226,6 mlrd. kuna. Godišnji rast ukupnih plasmana usporio se te je u ožujku iznosio 4,6% (Tablica 2.), čemu je pridonijelo godišnje usporavanje kreditiranja nefinancijskih poduzeća (2,0%) i pad kreditiranja ostalih financijskih institucija (–4,3%) isključujući učinak resektorizacije novčanih fondova. S druge strane, godišnji rast plasmana stanovništvu nastavio se blago ubrzavati te je u ožujku dosegnuo 6,7%. Pritom se godišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita stanovništvu blago usporio na 12,8%, dok je dinamika ostalih oblika kreditiranja tog sektora uglavnom ojačala. Godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u ožujku iznosio 3,5%, bio je manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima, uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s ožujkom 2019. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije