Ukupna likvidna sredstva (M4) na kraju siječnja 2019. iznosila su 321,5 mlrd. kuna, odnosno za 2,5 mlrd. kuna ili 0,8% manje nego na kraju prosinca 2018. (Tablica 1.). Mjesečno smanjenje toga najširega monetarnog agregata rezultat je snažnog pada neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija, dok je rast neto domaće aktive (NDA) monetarnog sustava, do kojeg je došlo zbog povećanja neto potraživanja monetarnih institucija od središnje države, djelomično ublažio mjesečni pad M4. Promatra li se na godišnjoj razini, rast ukupnih likvidnih sredstava u siječnju tek se blago ubrzao, na 6,2%, isključujući utjecaj tečajnih promjena (Slika 1.). Pritom se u strukturi M4 blago usporio rast novčane mase (M1) te pad kvazinovca na godišnjoj razini (isključujući učinak tečajnih promjena).

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) povećali su se u siječnju za 0,4 mlrd. kuna (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 223,7 mlrd. kuna. Na kraju siječnja godišnji rast ukupnih plasmana dosegnuo je 4,9%, a na kraju prosinca, za usporedbu, iznosio je 4,4%. Opisanom kretanju ukupnih plasmana pridonijelo je kreditiranje nefinancijskih poduzeća, koje je na kraju siječnja bilo za 2,5% veće nego u istom mjesecu prošle godine, kao i kreditiranje stanovništva, čije je godišnje povećanje u istom razdoblju iznosilo 6,4% (Tablica 2.). Snažniji rast plasmana stanovništvu bio je potaknut nastavkom godišnjeg rasta gotovinskih nenamjenskih (12,5%) i stambenih kredita (3,9%). Godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u siječnju iznosio 3,3%, bio je zamjetno manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa siječnjem 2019. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije