Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2018. ostvaren višak od 4,2 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Tome je najviše pridonio snažan rast neto izvoza usluga te, u manjoj mjeri, rast ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Istodobno se nepovoljnim utjecajem na saldo tekućega i kapitalnog računa izdvaja povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, a pogoršao se i saldo na računu primarnog dohotka. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 4,3% BDP-a, što je za 0,4 postotna boda manje nego u cijeloj 2017. godini. Naime, u 2017. ostvareni su niži rashodi na računu primarnog dohotka zbog toga što su na tekuću dobit banaka negativno djelovali troškovi ispravaka vrijednosti potraživanja od koncerna Agrokor.

U trećem je tromjesečju nastavljeno povećavanje manjka robne razmjene s inozemstvom (za 0,1 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), uz nešto brži rast izvoza od uvoza (8,3% prema 6,8% na godišnjoj razini). S druge strane, zabilježen je snažan rast neto izvoza usluga, čemu je poglavito pridonio turizam, iako je ostvarena godišnja stopa rasta prihoda od turizma primjetno manja nego u istom razdoblju prethodne godine (4,8% u odnosu na 9,1%). Neto izvoz usluga prijevoza i ostalih usluga, posebno osobnih usluga, također se povećao.

Manjak na računu primarnog dohotka u trećem je tromjesečju 2018. porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog većih neto rashoda od izravnih ulaganja kao posljedica poboljšanja poslovnih rezultata domaćih banaka i poduzeća u vlasništvu nerezidenata. Pritom valja voditi računa o tome da su ostvarenja u prethodnoj godini bila pod utjecajem rezervacija za kredite odobrene koncernu Agrokor na dobit banaka. Nasuprot tome, nepovoljna su kretanja na računu primarnog dohotka uvelike ublažena snažnim povećanjem prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu te u manjoj mjeri rastom dobiti stranih poduzeća u vlasništvu rezidenata i smanjenjem kamatnih troškova na inozemni dug domaćih sektora.

Zbroj salda na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija primjetno se povećao u odnosu na isto razdoblje 2017. ponajviše zahvaljujući većim neto prihodima od transakcija s proračunom EU-a, čemu je poglavito pridonijelo intenziviranje dinamike isplata iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Pritom su prema krajnjim korisnicima zabilježene veće isplate kapitalnih sredstava i sredstava tekuće namjene. Porasli su i neto prihodi od osobnih transfera.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2018. zabilježen neto odljev kapitala od 3,1 mlrd. EUR (0,4 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine), koji je, promatrano po pojedinim računima, uglavnom ostvaren na računima ostalih i portfeljnih ulaganja. Snažan neto odljev kapitala na računu ostalih ulaganja (2,1 mlrd. EUR) poglavito je rezultat zamjetnog poboljšanja neto inozemne pozicije banaka tijekom ljetne turističke sezone. Osim toga, blago se poboljšala neto inozemna pozicija države te ostalih domaćih sektora.^[1] Neto odljev kapitala zabilježen na računu portfeljnih ulaganja (0,9 mlrd. EUR) u najvećoj je mjeri posljedica razduživanja države koja je u srpnju otplatila inozemnu obveznicu.

Na računu izravnih ulaganja u trećem je tromjesečju 2018. ostvaren blagi neto odljev kapitala (0,1 mlrd. EUR) s obzirom na to da je rast imovine (uglavnom na osnovi zadržane dobiti poduzeća iz inozemstva u vlasništvu rezidenata) premašio rast obveza. Slab rast obveza posljedica je razduživanja domaćih nefinancijskih poduzeća prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu i izrazito skromnih novih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, dok je tekuća dobit domaćih banaka i poduzeća u inozemnom vlasništvu pridonijela rastu obveza.

U trećem su tromjesečju 2018. bruto međunarodne pričuve neznatno povećane. Pritom je rast obveza prema inozemstvu iz obratnih repo ugovora djelovao u pravcu povećanja, a povlačenje depozita države kod središnje banke za potrebe otplate međunarodne obveznice u pravcu smanjenja međunarodnih pričuva.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje jednog dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
² Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Kretanja na financijskom računu platne bilance rezultirala su poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja RH tijekom trećeg tromjesečja 2018. za 3,1 mlrd. EUR, i to zbog poboljšanja neto dužničke pozicije domaćih sektora, dok se stanje neto vlasničkih obveza prema inozemstvu nije znatnije promijenilo. Tako je na kraju trećeg tromjesečja 2018. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –27,1 mlrd. EUR, odnosno –53,3% BDP-a (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja.

1. Povećanje obveza središnje banke s osnove obratnih repo ugovora s inozemstvom istodobno je djelovalo u pravcu smanjenja neto odljeva kapitala na računu portfeljnih ulaganja. Ulaganje međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑