ZIBOR (engl. Zagreb Interbank Offered Rates) – indeksi koji služe kao referentne vrijednosti na hrvatskom tržištu – neće se moći koristiti nakon 1. siječnja 2020. i moraju biti zamijenjeni. ZIBOR, naime, neće biti usklađivan s Uredbom (EU) br. 2016/1011 (EU Benchmarks Regulation - BMR) koja u cilju pravilnijeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito financijskih, kao i veće transparentnosti te zaštite potrošača i ulagača, do početka 2020. traži prilagodbu svih referentnih kamatnih stopa ili vrijednosti u Europskoj uniji novim zahtjevima u pogledu administriranja i autorizacije. Odlučile su to banke koje sudjeluju u izračunu ZIBOR-a, obrazloživši odluku skorim uvođenjem eura te visokim financijskim i drugim zahtjevima za održavanje ZIBOR-a u skladu s novom regulativom. O tome je Hrvatska udruga banaka obavijestila Hrvatsku narodnu banku, instituciju nadležnu za nadzor nad referentnim kamatnim stopama i davanje odobrenja administratorima u Hrvatskoj.
Sagledavajući navedeno, a uz ocjenu da nije izgledno da će nov zahtjev za administriranje ZIBOR-a biti podnesen do krajnjeg roka - 31. prosinca 2019. godine, Hrvatska narodna banka zatražila je od banaka koje koriste ZIBOR da bez odgode pokrenu proces zamjene te referentne kamatne stope, uz pravovremeno i obuhvatno informiranje klijenata o tom procesu. Također, da o poduzetim aktivnostima redovito obavještavaju središnju banku, uključivo o alternativama koje će ponuditi svojim klijentima.
Kada je riječ o ugovorima s potrošačima, s obzirom da spomenuta uredba EU-a naglasak stavlja upravo na tu grupu klijenata, kako ne bi ovom zamjenom bili dovedeni u nepovoljniji položaj, od banaka se zahtijeva sljedeće:
- da se potrošaču omogući refinanciranje kredita i prijevremeni raskid ugovora o depozitu bez naknade;
- da mu se dostave najmanje dvije alternativne ponude ;
- ako ponude podrazumijevaju nove (zamjenske) parametre promjenjivosti, da se potrošaču dostavi povijesni pregled kretanja ponuđenih alternativnih parametara promjenjivosti kamatne stope, i to najmanje za razdoblje unatrag pet godina i jasno istaknu rizici koji proizlaze za potrošača kod izbora bilo kojeg od ponuđenih novih parametara promjenjivosti kamatne stope;
- kod ugovora o kreditu, potrošaču valja dostaviti i simulaciju otplatnog plana za preostalo razdoblje trajanja ugovora o kreditu i to za konkretne ponude kreditne institucije, a iz koje se može jasno prepoznati utjecaj na mjesečni iznos rate/anuiteta za potrošača;
- neovisno o izdvojenim konkretnim ponudama, potrošaču treba ukazati na mogućnost refinanciranja kredita i prijevremenog raskida ugovora o depozitu bez naknade, a kod depozita priznavanje ugovorene kamate do trenutka prijevremenog raskida ugovora;
- da se potrošača obavijesti o roku do kojeg može sklopiti dodatak ugovoru, kao i o tome gdje i kada može pristupiti sklapanju dodatka ugovoru te da mu se jasno ukaže na posljedice u slučaju da se ne odazove pozivu kreditne institucije na reguliranje (aneksiranje) ugovora.
Naposljetku, banke trebaju potrošaču dati dovoljno vremena za razmatranje ponuđenih mogućnosti i donošenje informirane odluke, nakon primitka obavijesti i poziva na sklapanje dodatka ugovoru.
Prema raspoloživim podacima ZIBOR se pretežito koristi pri ugovaranju u kreditnim odnosima, zatim u depozitnim (kod oročenih depozita), kao i za određivanje cijene financijskih instrumenata i izvedenica, pri čemu je njegova zastupljenost u odnosu na druge referentne kamatne stope niska. Primjerice, udio kredita s promjenjivom kamatnom stopom odobrenih uz ZIBOR kretao se u razdoblju od listopada 2017. do rujna 2019. od 0,77% do 1,3%, a na kraju rujna 2019. bio je 1,1% (1,77 mlrd. kuna). Pritom je 83,7% kredita vezanih uz ZIBOR odobreno sektoru trgovačkih društava, 10,4% sektoru kućanstava (i to uglavnom obrtnicima), a 5,8% ostalim sektorima (financijske institucije i država). Kada je riječ o depozitima, ZIBOR je kao referentna kamatna stopa ugovoren kod depozita države u iznosu 21,9 milijuna kuna.
U nastavku donosimo podatke o zastupljenosti ZIBOR-a u odnosu na druge referentne stope kod kredita banaka odobrenih uz promjenjivu kamatnu stopu.
Tablica: Struktura kredita banaka uz promjenjivu kamatnu stopu prema parametru i sektoru, 30. rujna 2019.
Vrsta referen- tne stope (RS) |
Trgovačka društva |
Kućanstva |
Financijske institucije |
Država |
Ukupno |
Udio RS-a u ukupnim kreditima |
Admini-strativna promje-njiva |
9.377.295.543 |
4.929.684.049 |
320.539.940 |
1.034.192.810 |
15.661.712.342 |
9,7% |
Euribor
|
23.218.271.586 |
18.224.933.183 |
183.223.208 |
27.877.629.224 |
69.504.057.201 |
42,9% |
Libor
|
223.401.191 |
318.228.605 |
271.445.851 |
62.256.048 |
875.331.694 |
0,5% |
NRS
|
404.031.598 |
45.826.405.400 |
21.782.583 |
15.763.406 |
46.267.982.987 |
28,5% |
Trezor-ski zapisi MF |
5.174.422.558 |
5.420.026.778 |
163.134.619 |
4.649.287.724 |
15.406.871.678 |
9,5% |
ZIBOR
|
1.490.569.668 |
185.979.108 |
62.589.740 |
40.738.205 |
1.779.876.722 |
1,1% |
Ostalo
|
1.981.792.681 |
250.555.711 |
3.286.937 |
73.125.452 |
2.308.760.781 |
1,4% |
Nije primje-njivo |
6.205.166.153 |
3.930.970.670 |
226.520.587 |
31.627.338 |
10.394.284.748 |
6,4% |