U mnogim zemljama svijeta odrasli pokazuju nisku razinu financijskog znanja; financijskim ponašanjem ne pridonose vlastitoj financijskoj sigurnosti, a njihovi financijski stavovi pokazuju da razmišljaju kratkoročno, pokazalo je danas objavljeno ispitivanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (INFE) pod nazivom Međunarodno ispitivanje kompetencija odraslih u području financijske pismenosti (engl. OECD/INFE International Survey of Adult Financial Literacy Competencies).
Tridesetak zemalja i gospodarstava iz Afrike, Azije, Europe, Australazije, Sjeverne Amerike i Južne Amerike prikupilo je podatke za ovo ispitivanje mjerenjem razine financijskog znanja, ponašanja i stavova u tim zemljama i gospodarstvima. Ispitivanje je provedeno na ukupno 51 650 odraslih u dobi od 18 do 79 godina.
Velik broj zemalja i gospodarstava koji su se odlučili za sudjelovanje u ispitivanju upućuje na široko rasprostranjeno priznanje vrijednosti provođenja međunarodnoga usporednog ispitivanja i na rastući interes za kreiranje politika financijskog obrazovanja koje se temelje na dokazima u skladu s Načelima na visokoj razini o nacionalnim strategijama financijskog obrazovanja OECD-a/INFE-a (engl. OECD/INFE High-level Principles on National Strategies for Financial Education), koja su 2012. prihvatili vođe zemalja skupine G20.
Ukupne razine financijske pismenosti, koje se dobivaju na temelju ukupnog broja bodova o znanju, stavovima i ponašanju, relativno su niske. Prosječni broj bodova u svim zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju iznosi samo 13,2 (od mogućih 21), dok je prosječni broj bodova u zemljama OECD-a 13,7.
Financijsko znanje, stavovi i ponašanje (prosječni broj bodova)
Ukupni broj bodova (ponderirani podaci): svi ispitanici, raspoređeni prema ukupnom broju bodova (iskazanom u zagradama)
Napomena: Prosjek, sve zemlje i prosjek, zemlje OECD-a iskazuju srednju vrijednost postotka za zemlju/gospodarstvo. Stoga je svakoj zemlji / svakom gospodarstvu dodijeljen jednak ponder. Južnoafrička Republika nije uključena u popis jer nije postavila sva pitanja koja se odnose na ponašanje.
Prosječne razine financijskog znanja upućuju na prostor za poboljšanje, no velike su razlike među zemljama. U prosjeku samo je 56% odraslih u zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju postiglo broj bodova od najmanje pet od sedam (63% u zemljama OECD-a), što se smatra minimalnim potrebnim brojem bodova. Više od četiri od svakih pet (84%) odraslih u Hong Kongu i Kini ispravno je odgovorilo na najmanje pet od sedam pitanja o znanju. No, s druge strane, manje od jednog od dva odrasla ispitanika postiglo je taj minimalni potrebni broj bodova o financijskom znanju u Albaniji, Bjelorusiji, Brazilu, Britanskim Djevičanskim Otocima, Hrvatskoj, Jordanu, Maleziji, Ruskoj Federaciji, Južnoafričkoj Republici, Tajlandu i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Posebno su zabrinjavajuće niska razina razumijevanja prirasta kamata na štednju i diversifikacije. Čak i u zemljama koje su postigle najveći broj bodova najmanje jedan od pet ispitanika nije mogao izračunati stanje na računu nakon pripisivanja kamate od 2%. Također, s iznimkom odraslih iz Hong Konga, Kine (52%), Nizozemske (56%) i Norveške (58%), samo je manjina znala ispravno utvrditi učinak složenoga kamatnog računa na plaćanje kamate kroz vrijeme. Samo je polovina ispitanika u Ruskoj Federaciji, Tajlandu, Maleziji i Britanskim Djevičanskim Otocima razumjela financijski pojam diversifikacije.
Značajne su rodne razlike u financijskom znanju. U 19 od 30 zemalja i gospodarstava koji su sudjelovali u ovom ispitivanju muškarci imaju statistički značajno veću vjerojatnost od žena da postignu minimalni potrebni broj bodova o pitanjima koja se odnose na financijsko znanje.
Anketa također pokazuje značajne razlike u razmjeru u kojem se ispitanici ponašaju financijski pismeno. U zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju u prosjeku je samo jedan od dva (51%) ispitanika postigao minimalni potrebni broj bodova od najmanje šest od devet mogućih u pitanjima o financijskom ponašanju. Prosjek u zemljama OECD-a samo je nešto viši i iznosi 54%.
Čini se da se najslabije točke u financijskom ponašanju odnose na izradu proračuna, planiranje unaprijed, odabir proizvoda i uporabu neovisnih savjetodavnih usluga. U prosjeku u zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju samo je 60% odraslih izjavilo da ima kućni proračun (57% u zemljama OECD-a); ne više od 50% određuje dugoročne ciljeve i pokušava ih postići (51% u zemljama OECD-a). Od onih koji su u posljednje dvije godine kupovali neki financijski proizvod, u prosjeku se samo 44% njih u svim zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju raspitivalo za druge mogućnosti (46% u zemljama OECD-a) i samo se 19% njih koristilo neovisnim izvorima informacija (20% u zemljama OECD-a).
Slično tome, analiza financijskih stavova također pokazuje da su mnogi ispitanici skloni kratkoročnom razmišljanju. Prosječno je samo 50% odraslih u zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju postiglo minimalni potrebni broj bodova za financijski stav (odnosno stav koji upućuje na sklonost dugoročnijem razmišljanju), dok je prosječni broj bodova u toj kategoriji u zemljama OECD-a iznosio 55%. U Jordanu, Hong Kongu, Kini i Poljskoj manje od tri od deset osoba navelo je stav koji odražava sklonost dugoročnijem razmišljanju. Za razliku od tih zemalja, u Albaniji, Madžarskoj, Portugalu, Kanadi, Norveškoj i Novom Zelandu to je činilo više od šest od deset osoba.
Ovi važni rezultati omogućavaju donošenje prve skupine zaključaka o politikama za financijsko opismenjavanje. Ukupna niska razina financijske pismenosti naglašava važnost ranog započinjanja financijskog obrazovanja; idealno bi bilo kada bi ono započinjalo u školama. Nadalje, javna tijela trebaju poboljšati financijsku otpornost i dugoročno planiranje, podupirati razboritu ponudu financijskih proizvoda, općenito jačati znanje, vještine i ponašanje odraslih djelotvornim financijskim obrazovanjem te osigurati primjerene financijske propise, politike uključenosti i zaštite potrošača.
Nalaze iz ove nove publikacije predstavila je danas u Aucklandu na Globalnom simpoziju NZ-a/OECD-a na visokoj razini (NZ-OECD High-level Global Symposium) o financijskom obrazovanju Flore-Anne Messy, direktorica Odjela za financijska pitanja Sektora za financije i poduzeća OECD-a.
Za detaljnije informacije o mjerenjima i nalazima preuzmite OECD/INFE International Survey of Adult Financial Literacy Competencies.
Zemlje i gospodarstva koji su sudjelovali u ispitivanju
Albanija, Austrija, Bjelorusija, Belgija, Brazil, Britanski Djevičanski Otoci, Kanada, Hrvatska, Republika Češka, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Hong Kong, Kina, Madžarska, Jordan, Koreja, Letonija, Litva, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Ruska Federacija, Južnoafrička Republika, Tajland, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo
OECD/INFE Toolkit for measuring financial literacy and financial inclusion
OECD/INFE International Survey of Adult Financial Literacy Competencies
OECD/INFE High-level Principles on National Strategies for Financial Education