Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek sudjelovala je na konferenciji Kvaka24 „Nova pravila igre: Svijet promjena i prilika”.
Konferencija je okupila predstavnike poslovnog, financijskog i javnog sektora, a u središtu rasprave bili su trendovi koji oblikuju poslovno okruženje, utjecaj globalnih kretanja na hrvatsko gospodarstvo, energetska situacija, novi izvori financiranja, mogućnosti reshoringa, digitalizacija poslovanja i razvoj bezgotovinskih plaćanja. Zamjenica guvernera sudjelovala je na panelu „Utjecaj globalnih trendova na gospodarstvo u Hrvatskoj”.
U osvrtu na scenarije HNB-a istaknula je da hrvatsko gospodarstvo i u nepovoljnijim okolnostima zadržava relativno visoku stopu rasta. Otpornost se, pritom, ne temelji samo na turizmu, nego i na domaćoj potražnji, investicijama, korištenju EU fondova, makroekonomskoj stabilnosti, stabilnom financijskom sustavu i poboljšanom kreditnom rejtingu. Prema aktualnim procjenama HNB-a, gospodarstvo je i dalje bliže osnovnom scenariju, a globalne šokove Hrvatska danas dočekuje s boljih makroekonomskih pozicija nego u ranijim razdobljima.
Komentirajući mogućnost slabije turističke sezone, ocijenila je da turizam ima važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, ali da jedan slabiji rezultat sam po sebi ne bi predstavljao katastrofu. Takav bi ishod, međutim, bio važan signal za dodatno promišljanje o cijenama, kvaliteti ponude i dugoročnom pozicioniranju Hrvatske kao turističke destinacije. Budući da se Hrvatska danas u turizmu natječe u „prvoj ligi”, s destinacijama poput Italije i Francuske, rast cijena mora biti praćen odgovarajućom kvalitetom usluge, sadržaja i jasnom vrijednošću za novac.
Kada je riječ o kamatnim stopama, naglasila je da HNB ne prognozira njihovo buduće kretanje. Odluke o monetarnoj politici u europodručju donosi Upravno vijeće ESB-a, na temelju pristiglih podataka, novih makroekonomskih projekcija i procjene inflacijskih izgleda. U uvjetima povišene geopolitičke neizvjesnosti i mogućih energetskih šokova osobito je važno da odluke ostanu postupne i utemeljene na podacima koji pristižu i projekcijama koje se redovito ažuriraju.
Osvrnuvši se na najavljene antiinflacijske mjere, poručila je da su fiskalne mjere dobrodošle ako ublažavaju pritiske na građane i poduzeća, ali pritom ne smiju stvarati velike fiskalne neravnoteže ni pogoršati fiskalnu poziciju iznad okvira maastrichtskih kriterija. Pozitivno je ocijenila najavu obuzdavanja državne potrošnje i ograničavanja rasta cijena usluga koje su u domeni države, jer upravo takve cijene mogu znatno pridonositi inflaciji cijena usluga.