Trenutačno smo u fazi razgovora s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom (ESB) i našim europskim partnerima; moramo obaviti brojne pripremne aktivnosti za ulazak u tečajni mehanizam ERM II. Pismo koje potpisujemo ministar financija i ja jedan je od koraka u tom smjeru, a bit će poslano Eurogrupi. U njemu izražavamo želju za ulaskom u ERM II te preuzimamo određene obveze. Riječ je prvenstveno o tzv. bliskoj suradnji, a to de facto znači ulazak u okvir bankovne unije i prenošenje supervizorskih ovlasti na ESB. Pismo će biti poslano kad s našim europskim partnerima dogovorimo za obje strane prihvatljiv sadržaj, a na tome trenutačno radimo, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić na "Eurotribini: kada ćemo uvesti euro?" u organizaciji HRT-a, koja se održala 30. travnja u Kući Europe u Zagrebu.

Guverner je također izjavio da Hrvatska narodna banka svakih šest mjeseci provodi anketu o uvođenju eura na reprezentativnom, nacionalnom uzorku. Pedeset i dva posto građana podržava uvođenje eura, dok je 40 posto protiv. Zanimljivo je da tri četvrtine protivnika kao glavni razlog navodi velik rast cijena nakon uvođenja eura. Riječ je o mitu, značajno poskupljenje do sada se nije dogodilo u zemljama koje su uvele euro, što potvrđuje i službena statistika. Često se s učinkom uvođenja eura brka učinak inflacije u dugom roku; cijene su i u Hrvatskoj unazad posljednjih dvadeset godina porasle, a pritom nismo uveli euro. Inflacija uvijek postoji, odnosno bit će poskupljenja i nakon uvođenja eura koja neće biti povezana s promjenom nacionalne valute, pojasnio je guverner Vujčić. Guverner se osvrnuo i na pozitivan fenomen visoke podrške euru u zemljama koje su ga uvodile u posljednjih deset godina, npr. Latvija je uvela euro prije pet godina; prije ulaska u eurozonu podrška je bila doista niska, ispod četrdeset posto, a danas sedamdeset i pet posto građana Latvije izražava zadovoljstvo eurom. Također, vjerojatno suprotno očekivanjima, čak dvije trećine grčkih građana podržava euro, i nakon financijske krize na rubu kolapsa kroz koju je Grčka nedavno prošla.

Hrvatska je najmanja zemlja EU koja još nije uvela euro, a ujedno je i zemlja koja bi najviše profitirala od uvođenja eura jer smo visokoeuroizirani, a time i drugačiji od ostalih zemalja EU-a koje su još uvijek izvan eurozone, naglasio je guverner. Većina je depozita u eurima, te je zbog toga i većina kredita vezana uz euro. U takvoj situaciji imamo velik tečajni rizik koji se reflektira u nesigurnosti za investicije, višim kamatnim stopama i visokim transakcijskim troškovima. Uvođenjem eura postajemo atraktivniji za investicije iz zemalja eurozone. Investitorima je velik rizik upravo tečaj jer konvertiranjem primjerice 100 milijuna eura investicija u situaciji u kojoj bi kuna deprecirala 10 posto, investitor gubi 10 milijuna eura, pojasnio je guverner.

Na pitanja o tečaju konverzije kune u euro, u trenutku ulaska u eurozonu, guverner je odgovorio da ne treba očekivati velika odstupanja s obzirom na to da Hrvatska ima stabilan tečaj već 25 godina. Guverner je također kazao da Hrvatska ne može ući u eurozonu prije 2023. godine.

Uz guvernera na tribini su sudjelovali ministar Tomislav Ćorić (Vlada RH), prof. Mladen Vedriš (Pravni fakultet u Zagrebu) i Gordana Deranja (predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca), dok je raspravu moderirala Eliana Čandrlić Glibota, glavna urednica Hrvatskog radija.