„Raširena je javna percepcija da uvođenjem eura cijene rastu, što nije istina; rizik rasta razine cijena pri konverziji u pravilu je vrlo blag, učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja bio je privremen i prosječno je iznosio 0,23 postotna boda, dok je ocjena učinka za Hrvatsku 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena“, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svom današnjem izlaganju na konferenciji “Strategija uvođenja eura – izazovi i perspektive” u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Guverner je naglasio da su građani svoj osjećaj o razini inflacije temeljili na kretanju cijena većinom jeftinijih proizvoda koje često kupuju, a upravo je kod te kategorije porast cijena tijekom konverzije bio izrazitiji. Postoje efikasne mjere za zaštitu potrošača odnosno protiv neopravdanog "zaokruživanja" cijena naviše, a to su zahtjevi koje država namjerava postaviti: svi trgovci morali bi šest mjeseci prije i nakon uvođenja eura cijene iskazivati i u kunama i u eurima. Upravo je to dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima ključna mjera kojom će se građane zaštititi od potencijalne nepoštene poslovne prakse u preračunavanju cijena.

Predstavljajući ostale koristi i troškove uvođenja eura u Hrvatskoj, guverner Vujčić pojasnio je da bi se ulazak u europodručje u Hrvatskoj pozitivno odrazio na izvoz, investicije i turizam te bi došlo do smanjenja kamatnih stopa i uklanjanja valutnog rizika. Hrvatska je najmanja država članica Europske unije koja još ima vlastitu valutu, a s druge strane visoko je integrirana u europodručje, 75 posto domaće štednje i 67 posto ukupnih dužničkih obveza vezano je uz euro, stoga je visoko izložena valutnom riziku. Visoka euroiziranost hrvatske ekonomije i financijskog sustava ionako znatno smanjuje manevarski prostor za samostalnu monetarnu politiku, što znači da suodlučivanje o jedinstvenoj monetarnoj politici europodručja – u trenutku kada bi mu se Hrvatska pridružila– ne bi za našu zemlju činilo znatnu razliku od situacije u kojoj se sada nalazimo.

Guverner je naglasio kako je uvođenje zajedničke valute obveza svih novih država članica, no sve članice same odlučuju kada će započeti proces uvođenja eura. Pristupanje tečajnom mehanizmu (ERM II) ključan je korak koji Hrvatska treba napraviti na svom putu prema uvođenju eura, za što je bitna politička podrška država članica i institucija EU-a, te je podsjetio da od 2005. godine nijedna zemlja još nije ušla u tečajni mehanizam. Također, provođenje ekonomskih i strukturnih politika koje će jamčiti makroekonomsku stabilnost ključno je na putu prema uvođenju eura, poručio je guverner.

Konferencija posvećena strategiji uvođenja eura nastavak je velikoga sveučilišnog interesa za temu uvođenja eura u Hrvatskoj, a uz guvernera Vujčića u panel-raspravi sudjelovali su i Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu, Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zoran Uranjek, direktor HF Belišće d.o.o. i Jozo Ljubičić, član Uprave Žita d.o.o. Sudionici panela raspravljali su o prednostima i troškovima, kao i spremnosti Hrvatske za uvođenje eura te je zaključak da bi uvođenje eura imalo pozitivan učinak na Hrvatsku.

Željko Lovrinčević istaknuo je da postoje objektivne okolnosti i argumenti koji govore u prilog uvođenju eura, ali je izrazio bojazan da će Hrvatska biti u silaznoj fazi ekonomskog ciklusa kada bude uvodila euro – što bi moglo biti za šest do sedam godina. Stoga je osobito važno držati fiskalnu disciplinu i provesti strukturne reforme kako bismo bili spremni za tu situaciju. S obzirom na to da su cijene u Hrvatskoj visoke, strah od povećanja razine cijena zbog prelaska na euro nije realan jer nema prostora za značajniji skok cijena, naglasio je Lovrinčević. 

Većina robnog izvoza u Hrvatskoj vezana je uz euro te bi uvođenje eura dalo dodatan poticaj izvozu i rastu zaposlenosti, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a. Da bi uvođenje eura imalo pozitivan učinak na poslovanje njihovih poduzeća, smatraju i predstavnici tvrtki HF Belišće i Žito, koji u svojoj orijentaciji prema izvozu – kako su obojica istaknuli – ionako stalno moraju vrijednosti izražavati u eurima.