Na sjednici održanoj u srijedu (17.1.2001.) Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je pokazatelje najnovijih gospodarskih i financijskih kretanja, donio monetarnu projekciju za ovu godinu, te usvojio izmjene i dopune plana financijskog poslovanja HNB za ovu godinu.

Osnovni cilj usvojene monetarne projekcije, koja predstavlja osnovni okvir za vođenje novčane politike središnje banke u ovoj godini, bit će održavanje makroekonomske stabilnosti. To znači da stopa inflacije u ovoj godini ne bi smjela premašiti 4,5 posto (za prošlu godinu iznosila je 7,4 posto usporede li se cijene u prosincu s onima u istom mjesecu prethodne godine, a 6,2 posto u usporedbi godišnjih prosjeka cijena), što bi omogućavalo i daljnje održavanje zadovoljavajuće stabilnosti tečaja.

Kao temeljna polazišta pri predviđanju ovogodišnjih novčanih kretanja poslužila su predviđanja gospodarskih kretanja, kako ih je Vlada Republike Hrvatske oblikovala i usuglasila s Misijom MMF-a u cilju postizanja novog stand-by aranžmana. Za ostvarivanje monetarne projekcije - ističu članovi Savjeta HNB-a - osobito je važno poštivanje usvojenih proračunskih načela i veličina, pri čemu naročito treba voditi računa o iznosu proračunskog deficita i njegovom pokrivanju na način koji neće sužavati mogućnosti novčane politike.

U takvim okolnostima monetarna politika će osigurati potrebnu likvidnost bankovnom sektoru, odnosno zadovoljavati potražnju za novcem kakva odgovara realnim gospodarskim aktivnostima, a moglo bi se očekivati i daljnje smanjivanje kamatnih stopa na kreditne plasmane banaka. Ostvare li se navedene pretpostavke, u ovoj godini mogao bi biti zabilježen i prirast službenih međunarodnih pričuva zemlje za nešto više od 270 milijuna dolara.

Sve to znači da bi novčana politika u uvjetima stabilnosti cijena dala svoj doprinos nastojanjima ukupne ekonomske i razvojne politike, slijedeći načela i standarde europskog centralno-bankarskog sustava. No, članovi Savjeta HNB istodobno posebno podsjećaju da novčana politika ni u kom slučaju ne može "nadoknaditi" izostanak ili kašnjenje strukturnih promjena i reformi u realnoj sferi gospodarstva.