Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici usvojio projekciju monetarne politike za sljedeću godinu. Mjere središnje banke koje su primijenjene u ovoj godini dovele su do željenih rezultata u usporavanju rasta inozemnog duga, uz stagnaciju njegovog udjela u bruto domaćem proizvodu, te bitno usporavanje kreditnih plasmana banaka zasnovanih na inozemnom zaduživanju, a da pritom nije onemogućen visok gospodarski rast, koji se procjenjuje na 5,9 posto. Stoga će u sljedećoj godini biti nastavljena u osnovi istovjetna novčana politika.
Sukladno tome, Savjet HNB-a donio je nekoliko odluka kojima se i nadalje ograničava previsoki rast kreditne aktivnosti banaka, te podržao predložene mjere iz nadležnosti guvernera. Sve te odluke usredotočene su na ograničavanje vanjske ranjivosti nacionalne ekonomije, uz nastavak dinamičnog gospodarskog rasta, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti u zemlji. Prema sadašnjim predviđanjima, rast bruto domaćeg proizvoda mogao bi u sljedećoj godini iznositi oko 5,1 posto, tečaj bi trebao ostati stabilan, a stopa inflacije bit će iznad ovogodišnjeg prosjeka, koji se procjenjuje na oko 2,8 posto. Rast cijena u ovoj godini potaknut je najviše poskupljenjem poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i nafte, a u sljedećoj godini bit će pod utjecajem prijenosa poskupljenja potkraj ove godine, usklađivanja fiskalne i novčane politike, te kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu.
Izmjenama Odluke o kamatnim stopama i naknadama Hrvatske narodne banke povećava se kamatna stopa za korištenje lombardnih kredita sa 7,5 posto na 9 posto. Novom Odlukom o upisu obveznih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke utvrđuje se da će početni datum i stanje za izračun ove obveze biti 31. prosinca 2007. godine, te da će u odnosu na to stanje u sljedećoj godini od ove obveze biti izuzet rast plasmana banaka do jedan postotni poen mjesečno (što znači dopušteni godišnji rast plasmana od 12 posto, kao i u ovoj godini). Obveza upisa blagajničkih zapisa kod prekoračenja navedene stope iznosit će 75 posto osnovice (do sada 50 posto), a na upisane blagajničke zapise obračunavat će se kamata po godišnjoj stopi od 0,25 posto (do sada 0,75 posto).
Među obveznike primjene ove odluke uključene su i štedne banke nastale preoblikovanjem štedno-kreditnih zadruga, te su predviđena i rješenja za eventualne novoosnovane banke, podružnice stranih banaka i štedne banke. Definiranje kriterija za takve financijske institucije bilo je i prvenstveni razlog za izmjene i dopune Odluke o graničnoj obveznoj pričuvi i Odluke o posebnoj obveznoj pričuvi na obveze po izdanim vrijednosnim papirima.
Izmjenama i dopunama Odluke o adekvatnosti kapitala, pobliže su razrađene obveze banaka u odnosu na održavanje minimalne stope adekvatnosti i način njenog utvrđivanja s obzirom na godišnju stopu rasta plasmana i udjel sekundarnih izvora, te s uračunavanjem uvećanih pondera rizika za plasmana s uključenim valutnim rizikom, koji se odobravaju klijentima bez osiguranih vlastitih deviznih prihoda.
Na današnjoj je sjednici odobreno i nekoliko zahtjeva za stjecanje kvalificiranih udjela u više banaka: Sandi Šola dobio je suglasnost za stjecanje više od 10 posto dionica u Karlovačkoj banci d.d. Karlovac, Boris Barač za stjecanje više od 33 posto i Mirko Vuković za stjecanje više od 20 posto udjela u temeljnom kapitalu Credo banke d.d. Split, a Banco Popolare Societa Cooperativa za stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Banco Popolare Croatia d.d. Zagreb.
Odlukom Savjeta HNB-a suglasnost da bude imenovan predsjednikom uprave Centar banke d.d. Zagreb dobio je dosadašnji član uprave te banke Fran Renko, dok će članicom uprave Partner banke d.d. Zagreb biti ponovo imenovana Branka Oštrić, a u Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb članica uprave bit će u još jednom mandatu Jasna Širola, a član uprave postaje Mario Žižek.