Uvođenje eura donosi uklanjanje deviznog rizika, a time i veću otpornost na vanjske šokove i financijske krize, niže kamatne stope i povoljniji pristup financijskim tržištima što u kombinaciji s nižim transakcijskim troškovima i troškovima konverzije valuta koji de facto nestaju omogućuje veću ekonomsku učinkovitost i konkurentnost. Sve te pogodnosti zajedno promiču gospodarski rast, zapošljavanje i financijsku stabilnost, a istovremeno olakšavaju daljnju trgovinsku i financijsku integraciju s ostalim članicama europodručja, rekao je guverner Boris Vujčić u utorak 31. kolovoza u raspravi na temu "Europodručje – razlozi za ulazak i izlazak" u sklopu konferencije European Forum Alpbach 2021.
Istaknuo je da je nedavno iskustvo Hrvatske pokazalo da bi čak i perspektiva članstva u europodručju mogla omogućiti veću otpornost na financijske krize. Točnije, Hrvatska narodna banka je u travnju 2020. uspostavila liniju zamjene od 2 milijarde eura s Europskom središnjom bankom. Najava dogovora imala je smirujući učinak na financijska tržišta u Hrvatskoj, te je tako pridonijela očuvanju stabilnosti tečaja tijekom najgore faze previranja epidemije uzrokovane COVIDom-19. Ovaj sporazum ne bi bio moguć da Hrvatska nije bila blizu ulaska u tečajni mehanizam ERM II, naglasio je guverner.
Uvođenje eura dovodi do boljeg pristupa financijskim tržištima, rekao je guverner, a i iskustva drugih zemalja pokazala su da je uvođenje eura povezano sa smanjenjem premije za rizik, kao i s povećanjem kreditnog rejtinga. Euro će donijeti veću učinkovitost i konkurentnost eliminacijom troškova konverzije valuta i nestankom tečajnog rizika što potiče trgovinsku i financijsku integraciju s europodručjem jer troškovi i rizici prekograničnih transakcija postaju manji.
Moguća su jednokratna, ali mala povećanja cijena zbog zaokruživanja prema gore, međutim, taj je trošak zapravo zanemariv. Prema našim procjenama, to bi trebalo malo povećati godišnju stopu inflacije za otprilike 0,2 postotna boda u godini uvođenja eura, no to nimalo neće naštetiti životnom standardu građana, rekao je guverner. Posebna će se pozornost stoga posvetiti mjerama zaštite potrošača poput dvojnog iskazivanja cijena, propisanog zaokruživanja cijena, inspekcije na licu mjesta, a koje su već koristile zemlje koje su ušle u europodručje i koje su se pokazale učinkovitima u suzbijanju utjecaja na povećanje cijena.
Komentirajući rasprave o gubitku monetarne autonomije Boris Vujčić je istaknuo kako je u slučaju Hrvatske on više teoretski nego praktični trošak. Pritom, naglasio je, s obzirom na visoku euroizaciju, prostor za politiku slobodnog fluktuirajućeg tečaja prilično je ograničen u Hrvatskoj. Također, s obzirom na razinu već postojeće financijske integracije, ograničen je manevarski prostor što se tiče politike kamatnih stopa. Dakle, možemo izgubiti malo jer s obzirom na naše specifičnosti nemamo mnogo za izgubiti, smatra guverner. Dodao je da je monetarna politika ESB-a prikladna za nas, jer je Hrvatska već postigla visoku razinu korelacije poslovnog ciklusa s europodručjem. Mišljenja je da će se u tom kontekstu položaj Hrvatske samo poboljšati zbog toga što ćemo dobiti mjesto za stolom u ESB-u (Upravno vijeće) na kojem se donose političke odluke koje se tiču gospodarstva europodručja i financijskih uvjeta.
U ovom trenutku na nas utječu ove odluke zbog snažnih gospodarskih veza s europodručjem, ali ne možemo sudjelovati u donošenju odluka, naglasio je guverner.
Što se tiče političkih koristi, uvođenje eura pozitivno utječe na ugled zemlje na međunarodnoj sceni, budući da postaje dio valutnog bloka koji čine najnaprednije europske zemlje, zaključio je guverner u raspravi u kojoj su sudjelovali i Per Callesen, guverner danske središnje banke, Klaas Knot, predsjednik nizozemske središnje banke i Robert Holzmann, guverner austrijske središnje banke.