Kamatne stope hrvatskih banaka na depozite stanovništva relativno su slabo reagirale na podizanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB), što je u hrvatskoj javnosti potaklo brojne kritike. Povećanje kamatnih stopa na depozite može koristiti pojedinoj banci, no ako sve banke usklađeno podižu depozitne stope, počinju prevladavati nepovoljni učinci takvog djelovanja na njihovu profitabilnost, pa ga stoga banke katkad nastoje usporiti i odložiti. Porast kamatnih stopa intenzivirao se nakon što je jedna sistemski važna banka u listopadu prošle godine znatno povisila svoje depozitne stope, što je potaklo deponente na seljenje sredstava i tako ojačalo konkurenciju na tržištu depozita. No, seljenje depozita s vremenom se usporilo, pa su klijenti svoja sredstva sve više oročavali u istim bankama u kojima su ih već ranije držali, unatoč znatnim i čak rastućim razlikama u depozitnim kamatnim stopama između banaka. To upućuje na znatnu "ljepljivost" depozita, odnosno inerciju deponenata, koja je i jedan od izvora tržišne moći banaka. Upravo je ova inercija zajedno s osobinama tržišta, kao što su relativno visoka koncentracija depozita na nacionalnoj i lokalnoj razini, ograničena mogućnost prilagodbe kamatnih stopa na postojeće kredite zbog rasprostranjene prakse njihova fiksiranja te snažna kapitalna pozicija banaka i izraženi viškovi likvidnosti, omogućila održavanje zamjetnih razlika između kamatnih stopa koje različite banke nude na oročene depozite. Iako analiza ponajprije upućuje na činitelje koji su važni na razini pojedinačne banke, zaključci bi se mogli poopćiti u smislu da su navedene karakteristike bankovnog sustava u kombinaciji sa znatnom inercijom klijenata pri izboru banke ublažili intenzitet povećanja kamatnih stopa na oročene depozite.

Kamatne stope na oročene depozite stanovništva u Hrvatskoj relativno su blago rasle u protekle dvije godine, uvažavajući čak i znatan skok depozitnih stopa od listopada protekle godine. ESB je između sredine 2022. i rujna 2023. proveo dosad najsnažniji ciklus pooštravanja monetarne politike tijekom kojeg su ključne kamatne stope povećane za ukupno 450 baznih bodova. No, prijenos tog povećanja na kamatne stope koje banke nude na oročene depozite stanovništva bio je relativno slab, što je u hrvatskoj javnosti potaklo brojne kritike. Sporiji rast depozitnih stopa u odnosu na rast ključnih kamatnih stopa empirijska je pravilnost dokumentirana u literaturi (Dreehsler i sur. (2017.), Breyer i sur. (2024.)), a u ovome ciklusu pooštravanja monetarne politike intenzitet prijenosa slabiji je nego u prethodnim ciklusima pooštravanja (Messer i Niepmann, 2023.). Pritom je prijenos ključnih kamatnih stopa u Hrvatskoj bio među najslabijima u europodručju, uvažavajući jačanje njegova intenziteta od listopada 2023. godine. Tako je prosječna kamatna stopa na oročene depozite stanovništva u Hrvatskoj do kraja 2023. porasla za 230 baznih bodova, dok prosjek porasta u europodručju iznosi oko 300 baznih bodova (Slika 1.). Kamatne stope u Hrvatskoj kretale su se uz donji rub raspona europodručja sve do listopada 2023., kada su znatnije porasle pod utjecajem povećanja stope u jednoj sistemski važnoj banci^[1] s vrlo niskih 0,5% na 3%. Tako je prosječna stopa na oročene depozite u Hrvatskoj porasla s 1,5% u rujnu 2023. na 2,5% u listopadu, od kada se uglavnom vrlo postupno smanjivala.

Slika 1. Prosječne kamatne stope na oročene depozite stanovništva

Izvori: ESB; HNB

Banke su relativno usklađeno povećavale kamatne stope na oročenja, pri čemu su se razlike u kamatnim stopama između banaka čak i nešto povećale. Povećanjem kamatnih stopa banke nastoje privući depozite iz konkurentskih banaka kako bi povećale viškove likvidnosti koje drže kod središnje banke. Time povećavaju prihode koje ostvaruju od depozita kod središnje banke, a onda i dobit, dok im poslovanje postaje otpornije na različite poremećaje (Testiranje likvidnosti kreditnih institucija). No, banke se nevoljko odlučuju na taj potez jer njime postupno povećavaju i troškove postojećih depozita, kako se oročeni depoziti zanavljaju, a deponenti prebacuju veće iznose sredstava s transakcijskih računa (Rosan i Beriša, 2024.). Također, iz podataka je vidljivo da na takve poteze pojedinih banaka konkurencija reagira već nakon nekoliko dana kako bi ublažila rizik odljeva depozita, što umanjuje učinak inicijalnog povećanja kamatnih stopa na selidbu depozita (Slika 2.). Pritom se intenzitet povećanja kamatnih stopa ipak znatno razlikovao među pojedinim bankama, pa su se kamatne stope i nadalje kretale unutar vrlo širokog raspona. Velike i čak rastuće cjenovne razlike na tržištu s transparentnim informacijama^[2] i mogućnošću brzoga i jednostavnog prebacivanja sredstava iz jedne u drugu banku zanimljiv su fenomen, osobito u okružju velike javne pozornosti i naglašenog nezadovoljstva relativno niskim kamatnim stopama na oročene depozite u Hrvatskoj.

Slika 2. Dnevne kamatne stope na oročene depozite stanovništva

Napomene: Crvenim i sivim nijansama označeni su kvintilni razredi banaka. Banka* označuje jednu sistemski važnu banku za koju je prikazana kamatna stopa preuzeta iz javno dostupnih Izvadaka iz odluka o visini kamatnih stopa (eurski depoziti oročeni na 12 mjeseci) te zbog toga nisu vidljive dnevne oscilacije koje mogu biti uzrokovane različitim karakteristikama depozita te eventualnim posebnim pogodnostima za pojedine klijente. Prikazana kategorija sistemski važnih banaka isključuje Banku*. Vidljivo je i kako je određeni dio sistemski važnih banaka također nudio više kamatne stope u razdoblju upisa trezorskih zapisa od 13. do 20. studenoga (dvije pune vertikalne crne linije), a s ciljem sprječavanja odljeva depozita.
Izvori: Baza podataka uvjeta kreditiranja potrošača (UKPO); izvadci iz odluka o visini kamatnih stopa za Banku*

Veličina, odnosno sistemska važnost banke^[3], izdvaja se kao jedna od ključnih odrednica visine kamatnih stopa. Sistemski važne banke (Slika 2., nijanse crvene boje) tako su u drugoj polovini 2023. godine prosječno nudile za 0,7 postotnih bodova (p. b.) nižu kamatnu stopu (Slika 3.) na oročene depozite od ostalih banaka (Slika 2., nijanse sive boje). Kako bi se uklonili kompozicijski efekti, iz ove su procjene otklonjeni utjecaji razlika u ročnosti i iznosima pojedinačnih depozita kao i trenutku i geografskoj lokaciji ugovaranja pojedinog oročenja na kamatnu stopu. Deponenti većih banaka, koje imaju razgranatu mrežu poslovnica i bankomata te pružaju širok raspon usluga (Avernas i sur., 2023.), manje su osjetljivi na razlike kamatnih stopa i neskloni su seljenju depozita u druge banke. Stoga su veće banke slabije izložene utjecaju konkurencije, odnosno mogu privući depozite i uz niže kamatne stope od ostatka tržišta. Navedeno opažanje vrijedi za lokalna (županijska) tržišta, kao i za nacionalno tržište. Tako čak i mala banka na nacionalnoj razini može imati znatan tržišni udio na lokalnoj razini, što joj omogućuje održavanje depozitnih kamatnih stopa na relativno niskoj razini (Slika 3.).

Niže kamatne stope od ostatka tržišta nude i banke s većim kapitalom i rezervama likvidnosti, kao i banke s višim udjelom kredita s fiksnim kamatnim stopama. Banke koje održavaju stopu redovnoga osnovnoga kapitala i udio viška likvidnosti iznad medijana nudile su prosječno za 0,6 p. b. nižu kamatnu stopu u odnosu na one ispod medijana. Takvu tržišnu poziciju vjerojatno im omogućuje percepcija sigurnosti kao i veći manevarski prostor za suočavanje s mogućim gubitkom viškova likvidnosti kod središnje banke u uvjetima odljeva depozita. Nadalje, potencijalno važna odrednica depozitnih kamatnih stopa jest ročnost kreditnog portfelja (Polo (2021.), Kho (2023.)). Banke čija imovina ima dugu ročnost teže mogu prilagoditi kamatne stope na kredite, pa izbjegavaju prenošenje povećanja ključnih kamatnih stopa na depozitne stope. Ročnost kredita nije statistički značajna odrednica kamatnih stopa domaćih banaka u promatranom razdoblju. No, izloženost banke kamatnom riziku ne ovisi samo o ročnosti kredita nego i o mogućnosti promjene kamatnih stopa na postojeće kredite. Tako su banke s natprosječno visokim udjelom kredita s mogućnošću promjene kamatne stope u ukupnim kreditima nudile prosječno za 1 p. b. više stope na oročene depozite od banaka s natprosječno visokim udjelom kredita s kamatnim stopama koje se nisu mogle mijenjati u sljedećih godinu dana. Pritom su se visinom kamatnih stopa dodatno izdvajale banke koje kamatne stope na kredite u većoj mjeri vežu uz EURIBOR nego uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), što odražava bržu i snažniju prilagodbu EURIBOR-a tržišnim uvjetima. Pritom su kapitalna pozicija i viškovi likvidnosti, kao i udio kredita s fiksnim kamatnim stopama, visoko korelirani s veličinom banke, pa postoji mogućnost da dio utjecaja na kamatne stope proizlazi iz činitelja povezanih s tržišnom koncentracijom, a ne isključivo s visinom kapitala i likvidnih rezervi te zastupljenosti kredita s fiksnim stopama. Također, broj banaka u Hrvatskoj za potrebe statističke analize relativno je malen. Sve to otežava pouzdanu procjenu navedenih učinaka kao i izoliranje i preciznu kvantifikaciju utjecaja svakoga pojedinog činitelja na razinu depozitnih stopa.

Slika 3. Odrednice razina kamatnih stopa po bankama

Napomene: Intervali pouzdanosti iznose 5%, pri čemu crvena boja označuje statistički signifikantne varijable na razini od 5%, dok siva boja označuje statistički nesignifikantne varijable. Zbog visokih međusobnih korelacija među varijablama, procjene su zasnovane na zasebnim linearnim regresijama s fiksnim efektima za ročnost depozita, iznos depozita (pretvoreno u kategoričku varijablu), ukupan zbroj svih depozita protustranke (predstavlja bogatstvo osobe; pretvoreno u kategoričku varijablu), mjesec oročenja te županiju. Radi lakše interpretacije, kontinuirane varijable pretvorene su u binarne/kategoričke na sljedeći način: udio u županiji pretvoren je u binarnu varijablu prema kriteriju iznad/ispod 10%; sve ostale varijable pretvorene su u binarne prema kriteriju ispod/iznad medijana. Razdoblje procjene: lipanj 2023. – prosinac 2023.
Izvor: Baza podataka uvjeta kreditiranja potrošača (UKPO); izračun HNB-a

Više depozitne kamatne stope potakle su deponente na oročavanje znatnih iznosa sredstava, iako je intenzitet prelijevanja sredstava na oročenja s vremenom slabio. Priljevi sredstava na oročenja znatno su se intenzivirali nakon što su banke u listopadu podigle kamatne stope (Slika 4.a). Tako su u posljednjem tromjesečju 2023. priljevi sredstava na nova oročenja porasli tri puta u odnosu na prethodno tromjesečje te su dosegli otprilike 13% svih depozita, odnosno 58% stanja oročenih depozita na razini sustava iz rujna. Pritom su priljevi bili najintenzivniji u listopadu, a osjetno su slabili prema kraju godine, uz izuzetak skoka na samom kraju prosinca, što se može povezati s najavom smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite od početka ove godine.

Slika 4. Dnevni priljevi oročenih depozita stanovništva

a) ukupni priljevi oročenih depozita	b) priljevi oročenih depozita novih klijenata

Napomena: Isprekidana linija označuje trenutak u kojemu je jedna sistemski važna banka podigla kamatne stope na oročene depozite. "Novim klijentima" smatraju se osobe koje su oročile novi depozit u banci u kojoj prije nisu imale račun, transakcijski ili oročeni.
Izvor: Baza podataka uvjeta kreditiranja potrošača (UKPO)

Rast kamatnih stopa u uvjetima naglašenih kamatnih diferencijala potaknuo je klijente banaka i na selidbu depozita, ali su i ti tokovi vrlo brzo splasnuli. Depoziti novih klijenata, čime se može aproksimirati selidba depozita između banaka, porasli su deset puta u posljednjem tromjesečju 2023. godine u odnosu na prethodno tromjesečje (Slika 4.b). Ujedno su depoziti novih klijenata u posljednjem tromjesečju 2023. prosječno dosegnuli 15% ukupnih novih oročenja, dok su u prethodnom tromjesečju bili na otprilike 5% novih oročenja (koja su također bila na znatno nižoj razini). Navedeni su se depoziti slijevali upravo u banke s višim kamatnim stopama (Slika 5.). Međutim, priljev depozita novih klijenata vrlo se brzo počeo smanjivati nakon inicijalnog skoka u listopadu, što upućuje na to da je samo manja skupina deponenata osjetljiva na razlike u kamatnim stopama i na njih reagira seljenjem depozita. Ograničen broj deponenata osjetljivih na kamatne razlike omogućio je tako dijelu banaka održavanje kamatnih stopa na nižoj razini od prosjeka tržišta. I te su banke imale znatne priljeve sredstava na oročenja, a relativna važnost tih priljeva postupno je rasla prema kraju posljednjeg tromjesečja.

Slika 5. Odnos udjela oročenih depozita novih klijenata i visine kamatne stope

Napomena: "Novim klijentima" smatraju se osobe koje su oročile novi depozit u banci u kojoj prije uopće nisu imale račun, transakcijski ili oročeni. Razdoblje: lipanj – prosinac 2023.
Izvor: Baza podataka uvjeta kreditiranja potrošača (UKPO)

Zaključno, umjeren porast kamatnih stopa i postojane razlike između banaka mogu se objasniti relativno visokim stupnjem inercije klijenata pri oročavanju depozita kao i strukturom tržišta. Banke su u Hrvatskoj samo umjereno povećale kamatne stope na oročene depozite stanovništva. Povećanje kamatnih stopa pritom je osobito bilo izraženo u listopadu prošle godine, nakon čega je vidljiv pojačan priljev sredstava na oročenja kao i selidba depozita u banke s višim kamatnim stopama. No, iznosi depozita koji su se selili između banaka vrlo su se brzo smanjili, što je bankama određenih karakteristika olakšalo održavanje depozitnih stopa na razinama ispod tržišnih prosjeka. Tako se blagim intenzitetom povećanja depozitnih stopa osobito izdvajaju banke s višim tržišnim udjelima, visokim iznosima kapitala i likvidnosti te zastupljenom praksom odobravanja kredita uz fiksne kamatne stope, do dospijeća kredita ili barem tijekom nekoga dužeg razdoblja. Činitelji koji su omogućili pojedinim bankama održavanje nižih stopa na oročene depozite odrazili su se i na kretanje tržišnih prosjeka. Tako ova analiza upućuje ponajprije na visoku razinu kapitala i likvidnosti, visok stupanj koncentracije te velik udio kredita odobrenih uz fiksne stope kao i zamjetnu inerciju klijenata u izboru banke kao ključne čimbenike koji su ograničili intenzitet povećanja kamatnih stopa na oročene depozite.

1. Fokus je okvira na ovom konkretnom događaju, ali važno je imati na umu da postoje i drugi činitelji koji su mogli utjecati na odluke banaka o određivanju kamatnih stopa na depozite. Primjerice, sastanak banaka s predstavnicima Vlade i Ministarstva financija u rujnu 2023. mogao je utjecati na odluke banaka o kamatnim stopama na depozite. Usto, krajem listopada 2023. HNB je prvi put objavio informativnu listu kamatnih stopa na depozite po bankama kako bi potrošačima olakšao usporedbu ponude banaka, a ujedno dodatno ojačao konkurenciju banaka. ↑

2. HNB-ova informativna lista ponude za depozite potrošača nalazi se na poveznici. ↑

3. Sistemski važne banke definirane su na poveznici. ↑