"Banke su jednako kao i drugi gospodarski subjekt nesklone promjenama i odgađaju ih dok ih na to ne prisili regulativa, no u području klime i okoliša te povezanih rizika promjene su toliko velike da su oni koji čekaju izmjenu regulative pa tek onda kreću s prilagodbom donijeli pogrešnu odluku. Treba se mijenjati sad i odmah", naglasila je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u sklopu panel rasprave "Održivost kao preduvjet za financiranje" na današnjem Predstavljanju Druge nacionalne studije o stanju nefinancijskog izvješćivanja u Republici Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.

"Do sada nije bilo eksplicitne promjene bonitetne regulative u području okolišnih, društvenih i upravljačkih faktora rizika (ESG), no one se pripremaju kroz izmjene Direktive i Uredbe o kapitalnim zahtjevima. Ipak, ESG čimbenicima se itekako bave i središnje banke odnosno regulatori, i kreditne institucije. Bavljenje klimom i okolišem za kreditne institucije započelo je  s Pariškim sporazumom iz 2015. Zemlje potpisnice Sporazuma obvezale su se da će svoje financijske tokove usmjeriti prema ostvarivanju ciljeva Sporazuma, odnosno prema zaustavljanju daljnjeg porasta prosječne globalne temperature na manje od 2°C iznad predindustrijskog prosjeka. Središnje banke i regulatori vidjeli su svoju ulogu u tom usmjeravanju financijskih tokova prema klimatskim ciljevima i 2017. osnovale Mrežu regulatora (115 članova i 18 promatrača) za ozelenjivanje financijskih sustava", istaknula je zamjenica guvernera HNB-a, dodajući kako je Europska središnja banka 2020. objavila Vodič za klimatske i okolišne rizike i definirala 13 supervizorskih očekivanja kroz koja je poslala poruku kreditnim institucijama što se od njih očekuje u pogledu klimatskih i okolišnih rizika.

"Rezultati analiza samoprocjena banaka o usklađenosti s tim očekivanjima nisu spektakularni, ali su banke zahvaljujući ECB-ovim supervizorskim očekivanjima dobile jasnu poruku da se od njih očekuje da identificiraju, analiziraju i upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima, te da objavljuju informacije o svojoj izloženosti tim rizicima. Banke su u međuvremenu dobile priliku prilagođavati svoje poslovne prakse da u skladu s takvim očekivanjima, da bi u konačnici izloženost klimatskim i okolišnim rizicima izravno utjecala na njihove kapitalne zahtjeve. Ove godine radi se tematska provjera banaka u pogledu upravljanja klimatskim rizicima i supervizorski stres test za velike banke. Slični standardi uskoro će se početi primjenjivati i na manje značajne banke. I HNB je nedavno objavio svoja supervizorska očekivanja za manje značajne banke te smo za njih održali i radionicu, te od njih zatražili da ispune Upitnik o usklađenosti s tim očekivanjima, objasnila je Švaljek. Potom se osvrnula na HGK-ovu analizu spremnosti hrvatskih poduzetnika na zelenu tranziciju radi postizanja klimatske neutralnosti koja je pokazala da je ta spremnost vrlo niska. "Čini mi se da poduzetnici i dalje misle da će nekako moći izbjeći klimatsku tranziciju, no to nije tako, a i u kontaktu s bankama uočit će da same banke pred njih postavljaju zahtjeve u pogledu održivosti kakvi se ranije nisu postavljali. Od banaka se neće zahtijevati da odmah prestanu financirati tvrtke s visokim emisijama stakleničkih plinova ili da prestanu financirati projekte geografskim područjima koja su ranjiva na fizičke rizike klimatskih promjena, ali itekako tražimo da identificiraju i upravljaju klimatskim rizicima. To između ostaloga znači prilagođavanje vlastitih portfelja i aktivno komuniciranje s klijentima u svrhu poticanja dekarbonizacije i zelene tranzicije. Banke imaju i svoju aktivnu ulogu te društvo – investitori, klijenti i potencijalni zaposlenici, od njih očekuju da usmjere financijske tokova prema održivim projektima", naglasila je Švaljek, napominjući kako je HNB podržala osnivanje radne grupe za klimatske promjene unutar Bečke inicijative. "U okviru te grupe surađivat ćemo s ostalim regulatorima i središnjim bankama na području Središnje i Istočne Europe, bankovnim grupacijama prisutnim na tom području te EK, ECB-om, EBA-om, EIB-om i EBRD-om kako bismo ojačali sposobnosti i regulatora i financijskih institucija da utvrde i ocijene klimatske rizike te ove ocjene uključe u održavanje financijske stabilnosti i stabilnosti bankovnih sustava, te osiguraju 'zdravu" ponudu izvora financiranja', zaključila je Švaljek.