U vezi s najnovijim insinuacijama o postupanju Hrvatske narodne banke tijekom krize podsjećamo na sljedeće činjenice:

Tijekom 2008. godine i na početku 2009. godine HNB je oslobodio likvidnost u iznosu od 4,5 milijardi eura. To je realizirano smanjenjem minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 32 na 20 posto, smanjenjem stope obvezne pričuve sa 17 na 14 posto, ukidanjem granične obvezne pričuve i drugim mjerama monetarne politike. Oslobađanjem te likvidnosti na vrhu financijske krize spriječena je pojava nelikvidnosti države, kreditni slom u zemlji i održana je stabilnost nominalnog tečaja.

Nakon toga HNB je najavio spuštanje stope obvezne pričuve banaka u 2010. godini s 14 na 11 posto, čime se trebala osloboditi dodatna likvidnost za potrebe kreditiranja sektora poduzeća od oko 9 milijardi kuna. Trećina tog iznosa oslobođena je odmah, spuštanjem stope obvezne pričuve s 14 na 13 posto, dok je oslobađanje ostalog dijela likvidnosti bilo uvjetovano uspostavljanjem efikasnog mehanizma krediitiranja sektora poduzeća, kojeg su trebale utvrditi Vlada, HBOR i poslovne banke (modeli A i B), i rezultatima u primjeni tih modela. Nažalost, ispostavilo se da su ti rezultati bili ispod očekivanja, pa je početkom 2011. godine HNB neovisno od tih modela spustio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 20 na 17 posto i time dodatno oslobodio iznos od 850 milijuna eura.

Sveukupno je HNB, u neto iznosu, u razdoblju od početka 2008. do početka 2011. godine svojim mjerama oslobodio dodatnu likvidnost od 5,4 milijarde eura, što je ekvivalent od oko 12 posto BDP-a. Zato su potpuno neosnovane tvrdnje da je HNB na krizu reagirao nepravodobno i nedostatno.