Iako ovogodišnje kretanje tečaja ne prelazi uobičajene okvire unutargodišnjih oscilacija, prema ocjeni Hrvatske narodne banke na njega u posljednje vrijeme u određenoj mjeri utječu i spekulativna ponašanja pojedinih banaka. Time se može objasniti i najnoviji deprecijacijski pritisak na domaću valutu, koji je uslijedio ranije od sezonski uobičajenog. S obzirom na to, središnja banka odlučila je odgovarajućim mjerama suziti prostor za takvo djelovanje na tečajna kretanja.
Odlukom guvernera Hrvatske narodne banke o izmjeni i dopuni Odluke o sprečavanju izloženosi devizne pozicije banaka i štedionica valutnom riziku smanjuje se dopušteni postotak izloženosti ukupne rizične pozicije banaka i štedionica u odnosu na jamstveni kapital s 25 na 20 posto, a ukinuta je i mogućnost da zbog "stare" devizne štednje i javnog duga po toj štednji pojedine banke iznimno imaju otvorenost devizne pozicije i veću od propisane. Primjena izmijenjene odluke uslijedit će od 1. rujna ove godine.
Smanjivanje dopuštene devizne izloženosti s 25 na 20 posto jamstvenog kapitala potaknuto je činjenicom da je promjenama deviznih propisa u travnju ove godine domaćim pravnim osobama omogućeno kupovanje deviza radi polaganja na vlastite devizne račune kod ovlaštenih banaka. Ta mogućnost se počela i koristiti, čime se povećava autonomni utjecaj domaćih pravnih osoba na ukupnu poziciju banaka, sukladno očekivanim promjenama tečaja.
Ukoliko to ocijeni potrebnim Hrvatska narodna banka poduzet će i dodatne mjere za. čuvanje stabilnosti tečaja i za suzbijanje špekulativnih ujecaja na domaće devizno tržište. Okolnost da trenutne ukupne međunarodne pričuve na računima središnje banke dosižu 4,27 milijardi dolara, što je za blizu milijardu dolara više nego krajem kolovoza prošle godine, osigurava dovoljno prostora za sve mjere koje se ocijene korisnima kako bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost kune, čije oscilacije u proteklom dijelu godine nisu premašivale raspon od +/-5 posto.