Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je, na sjednici održanoj u četvrtak pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, najnovija kretanja na novčanom tržištu i bankarstvu te donio više mjera iz svoje nadležnosti.

Najnoviji podaci govore da je izlazak nekoliko banaka s tržišta urodio povoljnim kretanjima kamatnih stopa. Te su banke u prosjeku imale osjetno više kamatne stope od solidnih banaka i svojim su ponašanjem stvarale stalan pritisak na rast kamatnih stopa. Na Tržištu novca Zagreb zabilježen je, doduše, porast prosječne dnevne kamatne stope sa 15,81 posto u prosincu na prosječnih 16,10 posto u proteklom dijelu siječnja, no kod kamatnih stopa poslovnih banaka prosinački podaci govore o padu u svim kategorijama. Prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule pala je u odnosu na studeni za gotovo 0,4 postotna boda, na 16,1 posto (kratkoročni krediti na 16,2 posto, dugoročni 13,3 posto). Prosječna kamatna stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom pala je još više: s 13,6 posto u studenome na 13,0 posto u prosincu (na prosječnih 14,3 posto za kratkoročne, a 11,2 posto za dugoročne kredite). Takvo kretanje ostvareno je uz znatan porast iznosa novoodobrenih kredita u prosincu za čak 27,4 posto u odnosu na studeni. Istodobno je došlo i do pada pasivnih kamatnih stopa banaka, tako da je prosječna kamatna stopa na kunske depozite smanjena u prosincu na 4,1 posto, a na devizne depozite na prosječno 4,0 posto. Povoljan je i podatak da je u prosincu došlo do porasta ukupnih deviznih depozita u vrijednosti oko 383 milijuna kuna (nešto više od 100 milijuna DEM), što govori da povjerenje u cjelinu hrvatskog bankovnog sustava nije uzdrmano krizom u nekoliko banaka. Podatak da je u studenome došlo do smanjenja inozemnog neto zaduženja objašnjava da je povećana potražnja za devizama potkraj prošle godine bila izazvana u prvom redu dospijećem značajnijih obveza prema inozemstvu.

Uzimajući u obzir nelikvidnost gospodarskog sustava, izazvanu prvenstveno strukturnim uzrocima, Savjet HNB odlučio je otvoriti bankama i štedionicama još jedan izvor likvidnosti kod središnje banke, ako se na?u u značajnijim likvidnosnim teškoćama koje ne mogu riješiti pomoću nekog od redovnih sekundarnih izvora likvidnosti, a nije riječ o nesolventnim bankama. To, me?utim, znači da ovaj kredit nije lako dostupan poput lombardnih kredita, koji se praktički automatski odobravaju bankama koje imaju dovoljno vrijednosnih papira središnje banke ili trezorskih zapisa Ministarstva financija, pa ih u slučaju potrebe koriste i najbolje banke. Novouvedeni kredit za likvidnost namijenjen je kao svojevrsni predah onim bankama koje imaju ozbiljnijih teškoća s likvidnošću, ali i dovoljno vrijedne aktive koju bi u razdoblju korištenja tog kredita (najviše do godinu dana) mogle pretvoriti u likvidna sredstva i tako stabilizirati svoje daljnje poslovanje.

Banka ili štedionica koja namjerava koristiti takav izvor likvidnosti obvezna je dostaviti izvješće i podatke o uzrocima nastale nelikvidnosti, te detaljni plan rješavanja nastalog problema, uključujući izvješće o planiranim novčanim tokovima za sljedećih 90 dana. Kredit se može koristiti samo u sklopu mjera za poboljšanje stanja banke ili štedionice, u provedbi kojih bi sudjelovala i Hrvatska narodna banka. Taj kredit za likvidnost odobravao bi se uz zalog odgovarajućih vrijednosnih papira (Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, obveznice koje amortizira ili za njih jamči Republika Hrvatska, vrijednosni papiri izdavatelja čiji su vlasnički vrijednosni papiri u prvoj kotaciji Zagrebačke burze, utrživi vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u zemljama OECD), te uz kamatnu stopu od 14 posto.