U svibnju i lipnju 2023. provedena je proljetna anketa Eurobarometra u svrhu ispitivanja javnog mnijenja unutar Europske unije. Rezultati ankete pokazali su da u Hrvatskoj podrška europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniju i euru kao jedinstvenoj valuti kontinuirano raste pa je tako zabilježen porast podrške s 52% u ljeto 2022., na 63% u siječnju i 68% u svibnju/lipnju 2023. U isto vrijeme, podrška građana EU-a jedinstvenoj valuti postojana je na nešto višoj razini (71%).

Rast podrške euro kao jedinstvenoj valuti dokaz je da građani osjećaju koristi od ulaska u eurozonu  - od uklanjanja mjenjačkih troškova preko smanjivanja izloženosti valutnom riziku, pogotovo u kreditnim odnosima, do manjih aktivnih kamata u odnosu na to da Hrvatske nije  ušla u eurozonu. Euro olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize i u cjelini pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima. Građani i poduzeća već sada osjećaju koristi od iskorištavanja svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala.

Za rast podrške euru svakako je zaslužan i uspješno proveden glavni dio procesa zamjene kune eurom, u skladu s planom i bez negativnih iznenađenja. I efikasna komunikacijska kampanja je doprinijela takvom rezultatu pa je tako i Europska komisija u svom službenom izvješću o konverziji istaknula da je  61%  građana Hrvatske promjenu ocijenilo kvalitetnom i učinkovitom te da je 88% građana smatralo da su dobro informirani o jedinstvenoj valuti (zadnji val nezavisnog istraživanja pokazao je da je dobro i jako dobro informirano 90 posto građana). Treba napomenuti kako je ovo bio prvi put da se uvođenje eura provodilo u okružju visoke inflacije što je  razumljivo doprinijelo pojačanoj zabrinutosti građana zbog mogućeg rasta cijena.

Jednako tako je razumljivo i da su u novoj anketi Eurobarometra građani država EU rast cijena (troškova života) naveli kao najvažnije pitanje na razini EU-a pa je to pitanje među tri glavne teme u 21 državi članici. Na prvom je mjestu rast cijena kao glavna tema u osam država članica (pad u odnosu na 12 u zimi 2022. – 2023.), uključujući Luksemburg (39 %), Hrvatsku (35 %) i Španjolsku (33 %). To je drugo najvažnije pitanje u šest zemalja, uključujući Irsku (31%), Latviju (29%) i Austriju (27%) i zauzima treće mjesto u sedam zemalja, uključujući Njemačku (27%), Bugarsku (25%) i Finsku (23%).

Ukupna inflacija u europodručju se u lipnju usporila, prema prvoj procjeni Eurostata, na 5,5%, sa 6,1% u svibnju, dok se u Hrvatskoj godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena se, prema prvim procjenama DZS-a, u lipnju zadržala na razini od 8,3% nakon šest uzastopnih mjeseci u kojima je usporavala.