Poboljšanje sposobnosti apsorpcije gubitaka sistemski važnih institucija preventivni je makrobonitetni alat čiji je cilj ograničiti zarazu koja može proizići iz insolventnosti ili općenito krizne situacije u sistemski važnim institucijama. Globalne sistemski važne institucije (GSV) utvrđuje međunarodni Odbor za financijsku stabilnost država članica G-20 u suradnji s Bazelskim odborom za nadzor banaka i nacionalnim tijelima, dok ostale sistemski važne (OSV) institucije utvrđuju nadležna nacionalna tijela. U Hrvatskoj ne postoje globalno sistemski važne institucije.
Zaštitni sloj kapitala za ostale sistemski važne institucije ZS (osv) uređuje se člankom 138. Zakona o kreditnim institucijama. HNB jednom godišnje preispituje popis ostalih sistemski važnih institucija kao i propisane stope zaštitnog sloja. Sistemska važnost pojedine OSV kreditne institucije određuju njezina veličina, položaj u bankovnom sustavu Hrvatske i EU-a, opseg njezinih prekograničnih aktivnosti te njezina povezanost ili povezanost bankovne grupe kojoj institucija pripada s ostatkom financijskog sustava. U Hrvatskoj trenutačno posluje sedam OSV kreditnih institucija, čije su stope zaštitnog sloja kapitala za 2025. prikazane u tablici.
Ostale sistemski važne institucije u Republici Hrvatskoj
| OSV kreditna institucija | Stopa zaštitnog sloja (%) |
| Zagrebačka banka d.d., Zagreb | 2,50 |
| Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb | 2,00 |
| Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka | 2,00 |
| Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb | 1,50 |
| OTP banka Hrvatska d.d., Split | 1,50 |
| Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb | 1,00 |
| Addiko Bank d.d., Zagreb | 0,25 |
Priopćenje o rezultatima preispitivanja sistemske važnosti kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (16. prosinca 2024.)