Intervju sa zamjenicom guvernera Sandrom Švaljek za N1 televiziju – 18. listopada 2021.
Komentirajući guvernerov intervju u Novom listu i mogućnost rasta kamata na kredite, zamjenica guvernera Sandra Švaljek pojasnila je danas za N1 televiziju da je scenarij znatnijeg rasta referentnih kamatnih stopa malo vjerojatan, no da HNB treba upozoravati na sve scenarije.
"U osnovnom scenariju kamatne stope Europske središnje banke ostaju niske u produženom razdoblju odnosno jednake kao što su sada. Još uvijek ESB nije obustavio svoje programe otkupa vrijednosnih papira, a osim toga, s vrlo velikom sigurnošću možemo govoriti o tome da do 2023. neće biti promjene u režimu referentnih kamatnih stopa. No, s obzirom da se inflacija u cijelom svijetu ubrzava i da će to sigurno pokrenuti odgovore monetarne politike odnosno središnjih banaka, a to se npr. već događa u SAD-u i nekim drugim zemljama, postoji određena vjerojatnost da bi i ESB mogao reagirati", objasnila je zamjenica guvernera.
Istaknula je da je velika vjerojatnost da ESB neće reagirati znatnijom promjenom kamatnih stopa niti tada, 2023., jer je ESB svjestan potrebe zadržavanja kamatnih stopa na vrlo niskoj razini zbog velikih potreba za investiranjem koje iziskuje borba protiv klimatskih promjena, a čemu je ESB itekako posvećen. Smatra da će stoga ESB odlagati svoju odluku o promjeni visine kamatnih stopa.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti intervencije HNB-a, rekla je da je Hrvatska pod velikim utjecajem ESB-a i monetarne politike koju vodi, no da to ne znači da HNB nema alata za interveniranje. "Prateći rast cijena koji je bio do sada, mi ocjenjujemo da u ovom trenutku nema potrebe za bilo kakvom promjenom monetarne politike. Osim toga, za sada je osnovno uvjerenje da su uzroci porasta cijena privremenog karaktera, a do kojih je došlo prvenstveno zbog rasta cijene energije. Vidljivo je da se dogodio porast cijena malog broja proizvoda koje građani češće kupuju i to je utjecalo na percepciju inflacije. Porasla je cijena voća i povrća, ponajprije zbog vremenskih uvjeta, a zbog rasta cijene pšenice na globalnoj razini porasle su i cijene kruha", objasnila je Švaljek.
Govoreći o ulasku Hrvatske u europodručje, rekla je da vjeruje kako će to biti početkom 2023. godine, te da će ESB koristiti svoje instrumente monetarne politike koji će biti primjenjivi i adekvatni za sve članice europodručja, pa tako i za Hrvatsku. "Trenutno, HNB i dalje ima veliku fleksibilnost u vođenju tečajne politike te ćemo tečaj i dalje održavati stabilnim što je itekako važno jer je dobar dio inflacije ugrađen u cijene uvoznih proizvoda. S politikom stabilnog tečaja u jednoj mjeri utječemo na cijene, no imamo i druge instrumente koji nam stoje na raspolaganju. Dodatni razlog zbog kojeg HNB ne bi trebao reagirati je taj što mjere monetarne politike ne utječu na samo jednu skupinu proizvoda i usluga nego na sve proizvode i usluge što nije primjereno u sadašnjoj situaciji, s obzirom da vidimo da se trenutna inflacija odnosi na izoliranu skupinu proizvoda i usluga", naglasila je zamjenica guvernera.
Naglasila je da živimo u razdoblju povijesno niskih kamatnih stopa te da je pogrešno očekivati da će one ostati zauvijek na toj razini. "I prije pandemijske krize smo podsjećali na to, da će doći do normalizacije monetarne politike te će time i rasti kamatne stope. Oko toga ne treba dizati paniku jer radi se o dužim razdobljima, znači postupnom porastu kamatnih stopa, no nije loše upozoriti na tu okolnost", kazala je Švaljek.
Istaknula je da HNB i dalje ostaje pri svojoj projekciji rasta BDP-a od 8,5% u ovoj godini. "I ta stopa rasta odgovorna je za ovakav rast cijena. Da je oporavak od pandemijske krize bio sporiji, vjerojatno bi i rast cijene bio manji jer ne bi bilo onog dijela porasta cijena koji proizlazi iz rasta potražnje. Ako ne bude nekih većih poremećaja na globalnoj sceni, mislim da u 2022. ulazimo u mirnije razdoblje i u pogledu stopa rasta BDP-a, ali i inflacije", rekla je zamjenica guvernera.
Cijeli intervju dostupan je na inernetskim stranicama N1 televizije.