Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je razmotrio najnovija kretanja u bankovnom sustavu, nova makroekonomska kretanja i prognoze, kao i projekcije monetarne politike. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

Relativno povoljna tekuća gospodarska kretanja uz zadržavanje pretpostavke o oporavku turističke aktivnosti utjecali su na povećanje HNB-ove projekcije rasta realnog BDP-a u 2021. godini na 6,8%. Osobna bi se potrošnja u 2021. trebala oporaviti potaknuta daljnjim ublažavanjem epidemioloških mjera, rastom zaposlenosti i plaća, što se oslikava i u poboljšanju potrošačkog optimizma te postupnom oporavku potrošačkoga kreditiranja.

Intenziviranje radova na obnovi potresom pogođenih područja te korištenje sredstava iz instrumenta oporavka EU-a trebalo bi znatno poduprijeti porast investicija. Ove će investicije nadomjestiti smanjeni dotok sredstava iz prethodne financijske perspektive 2014.  ̶  2020. Projekcije gospodarskog rasta izložene su i naglašenim negativnim rizicima zbog neizvjesnosti u smislu tijeka pandemije i njezinih mogućih učinaka.

Očekivano zadržavanje cijena energije (posebice naftnih derivata) na visokoj razini dostignutoj u prvoj polovini godine djelovat će na ubrzavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na 1,7% u ovoj godini. Unatoč brzom rastu domaće potražnje, inflacija bi se u sljedećoj godini mogla blago usporiti na 1,5%, uz pretpostavku stabilnih cijena energije i sirovina.

Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2021. mogao bi se primjetno povećati, ponajprije zahvaljujući očekivanom oporavku prihoda od turizma te daljnjem intenziviranju korištenja sredstava iz fondova EU-a; sve navedeno trebalo bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance dodatno blago povećati i u 2022. godini. U skladu s time, očekuje se nastavak trenda poboljšavanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti.

Tijekom prve polovine 2021. godine HNB je nastavio provoditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku. Slobodna novčana sredstva banaka tako su u lipnju dosegnula dosad najvišu razinu, što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja i zadržavanju većine kamatnih stopa na povijesno najnižim razinama. Usporedno s gospodarskim oporavkom, vidljivo je i oživljavanje kreditne aktivnosti, pa su plasmani kreditnih institucija poduzećima blago porasli tijekom prvih pet mjeseci 2021., dok su znatnije porasli plasmani stanovništvu, što se uglavnom odnosilo na stambene kredite. Središnja banka nastavit će podupirati stabilnost tečaja i cijena te svojim instrumentima i nadalje pridonositi očuvanju povoljnih domaćih uvjeta financiranja.

Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom drugog tromjesečja 2021. godine zadržana je na visokom stupnju. Kratkoročni rizici u nefinancijskom sektoru smanjeni su, čemu je pridonio optimizam povezan sa skorim zaustavljanjem pandemije i bržim oporavkom gospodarstva. No, i nadalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, odnosno sporijeg procjepljivanja populacije, koji mogu dovesti do novih valova pandemije i posljedično pooštravanja epidemioloških mjera. Zbog toga su i rizici u sektoru države, nefinancijskom privatnom i financijskom sektoru i nadalje povišeni. Na tržištu nekretnina povišeni rizici povezani su s rastom cijena i njihovim daljnjim odvajanjem od fundamenata.

Likvidnost i kapitaliziranost kreditnih institucija i nadalje su visoke, a profitabilnost se blago oporavila na početku 2021. godine. Povoljan regulatorni tretman moratorija i drugi oblici restrukturiranja kredita nakon izbijanja pandemije ublažili su materijalizaciju kreditnog rizika. U prvom tromjesečju 2021. velik dio odobrenih moratorija već je istekao, no unatoč tome, udio neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima (faza 3) još se ne povećava. Ipak, banke i nadalje ocjenjuju da je kreditni rizik na povišenoj razini, što je vidljivo iz rasta udjela tzv. kredita u fazi 2.

Na kraju prvog tromjesečja 2021. kreditne institucije iskazale su dobit u iznosu od 1,1 milijardu kuna, što je za 8,9 milijuna kuna ili 0,8% više u odnosu na prva tri mjeseca 2020. Pokazatelji profitabilnosti blago su se smanjili u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, zbog utjecaja rasta imovine i kapitala. Prinos na imovinu (ROA) smanjio se s 1,0% na 0,9%, a prinos na kapital (ROE) smanjio se sa 7,1% na 6,8%, no njihove su vrijednosti veće nego na kraju 2020.

Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem povećanja visokolikvidne imovine, a ključni pokazatelji kapitaliziranosti zadržali su se na vrlo visokim razinama – stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,1%.

Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Samoborske banke d.d. suglasnost za imenovanje Marijana Kantolića za predsjednika uprave Samoborske banke d.d. i Verice Ljubičić za članicu uprave Samoborske banke d.d. Naposljetku, Savjet je razmatrao i Izvješće Hrvatskoga novčarskog zavoda za 2020.