Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj; Savjet je raspravljao o stanju bankovnog sustava u 2023. te je donio i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Trend smanjivanja broja kreditnih institucija nastavio se u 2023. pripajanjem Nove hrvatske banke Hrvatskoj poštanskoj banci, te je na kraju godine u Republici Hrvatskoj poslovalo 20 kreditnih institucija. Njihova imovina porasla je za 3,5%, na rekordnih 78,6 milijardi eura. Izvor rasta pretežito je povećanje primljenih depozita. Temeljem toga povećanja te blagog restrukturiranja imovine, najviše su porasli krediti i predujmovi. Pritom su se najviše povećali krediti kućanstvima. Ponovno je primjetan pojačani rast gotovinskih nenamjenskih kredita.

Kvaliteta imovine mjerena udjelom neprihodonosnih kredita (NPL-ova) nastavila se poboljšavati. Smanjen je njihov iznos dok se njihov udio u ukupnim kreditima spustio na 2,6%. Najveći utjecaj na poboljšanje kvalitete imovine pritom i nadalje ima poboljšavanje kvalitete kredita nefinancijskim društvima. Suprotno višegodišnjem trendu pada udjela NPL-ova, udio kredita koje karakterizira znatno povećanje kreditnog rizika, iako još nisu u statusu neispunjenja, nastavio je oscilirati te je porastao na 15,6%. Na to je jednako utjecao porast kredita kućanstvima i nefinancijskim društvima.

Pokazatelji kapitaliziranosti bankarskog sustava na visokim su razinama, premda se stopa ukupnoga kapitala smanjila s 24,8% na 23,6%. Na smanjenje stope ukupnog kapitala najviše je utjecala isplata dividendi iz zadržane dobiti, a u manjoj mjeri i blago povećanje izloženosti rizicima na osnovi kreditne aktivnosti.

Savjet HNB-a donio je i Odluku o izdavanju zlatne i srebrne numizmatičke kovanice "150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić".