Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj te je raspravljao o sistemskim financijskim rizicima.

Izloženost hrvatskoga financijskog sustava sistemskim rizicima u prvoj polovini 2026. godine ostala je umjereno povišena, što ponajviše odražava izraženi rast kredita privatnom nefinancijskom sektoru i izrazit rast cijena stambenih nekretnina. Iako ta kretanja dijelom odražavaju povoljno makroekonomsko okružje, u kojem rast raspoloživog dohotka i snažno tržište rada podupiru potražnju, rast kredita i cijena nekretnina nadmašuje rast dohodaka, povećavajući cikličke ranjivosti.

U slučaju usporavanja ili preokreta financijskog i gospodarskog ciklusa, povišena razina zaduženosti povećava osjetljivost kućanstava i banaka na moguće šokove, dok dugotrajno razdoblje vrlo visokog rasta cijena nekretnina povećava rizik njihova snažnijeg pada. Rast dugoročnih kredita s fiksnim kamatnim stopama i ulaganje banaka u dugoročne dužničke vrijednosne papire posljednjih godina povećava kamatni rizik kojemu su banke izložene, a unatoč zaštiti od tih rizika putem izvedenica, banke ga ne mogu ukloniti u potpunosti. Rast troška zaštite potiče banke da u ponudu vraćaju kredite s promjenjivom kamatnom stopom, s početnim razdobljem fiksiranja, što ovisno o kretanju tržišnih kamatnih stopa može biti rizično ponajprije za potrošače, a u određenim okolnostima i za banke.

Glavni potencijalni okidači za materijalizaciju domaćih rizika i dalje se uglavnom odnose na utjecaj nestabilnih geopolitičkih odnosa i vojnih sukoba na gospodarstvo te povišene valuacije dionica na globalnim financijskim tržištima.

Makrobonitetne mjere ograničavaju nakupljanje novih rizika i jačaju otpornost financijskog sustava, ponajprije kroz makrobonitetna ograničenja kriterija kreditiranja potrošača, koja se primjenjuju od 1. srpnja 2025., kao i kroz zaštitne slojeve kapitala koje će dodatno ojačati povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala na 2% od 1. siječnja 2027. godine. HNB će dodatno postrožiti makrobonitetne mjere ako se rizici za financijsku stabilnost nastave povećavati.