Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima i financijskoj stabilnosti te je donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti

Statistički pokazatelji upućuju na to da je tekući gospodarski rast početkom ove godine ojačao. No, istodobno je vidljivo slabljenje pouzdanja potrošača, koje se i u travnju, unatoč blagom oporavku, zadržalo na relativno niskoj razini. Tako se i rast zaposlenosti zaustavio u ožujku, premda nominalne plaće rastu sve brže. Povećanje cijena nafte i prehrambenih sirovina na globalnim tržištima, djelomice pod utjecajem rata u Ukrajini, prelijeva se na domaće cijene naftnih derivata i hrane, pa se inflacija u ožujku znatno ubrzala. Zbog očekivane promjene smjera monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja, nastavilo se povećavanje kratkoročnih i dugoročnih troškova financiranja države, a blago su porasle i kamatne stope na kredite poduzećima. U takvim je uvjetima snažno ubrzan rast plasmana nefinancijskim poduzećima, dok se plasmani stanovništvu nastavljaju povećavati po stabilnim stopama odražavajući uglavnom snažno stambeno kreditiranje.

Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima povećala se pod utjecajem ratnih događanja u Ukrajini i sankcija Rusiji, čije se posljedice na hrvatsko gospodarstvo uglavnom prelijevaju putem kretanja cijena sirovina i drugih dobara na globalnim i regionalnim tržištima. Neizvjesnosti povezane s pandemijom, kao ni recentne geopolitičke napetosti, nisu zasad ugrozile stabilnost financijskog sektora u Hrvatskoj. Važnu su ulogu pritom imale dobra likvidnost i kapitaliziranost bankarskog sektora, koje podupiru i dosad izgrađeni zaštitni slojevi kapitala.

Izazovi i rizici za domaći financijski sustav u nadolazećem razdoblju u Hrvatskoj povezani su s razvojem geopolitičkih nestabilnosti i inflatornih pritisaka, učincima očekivane normalizacije monetarne politike te nastavkom rasta cijena stambenih nekretnina. Trajanje rata u Ukrajini i intenzitet njegovih posljedica odredit će jačinu utjecaja na makroekonomska, fiskalna i financijska kretanja. Poremećaji u opskrbnim lancima koji dodatno potiču rast cijena mogu biti veliko opterećenje za poduzeća i kućanstva. U uvjetima rastuće inflacije očekuje se pooštravanje monetarnih politika uz podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka najvećih gospodarskih područja. To će postupno povećavati cijenu novog zaduživanja kao i teret otplate duga za postojeće dužnike s promjenjivim kamatnim stopama. Eventualne nepovoljne učinke rasta kamata na financijski sustav ublažava dugoročna tendencija smanjivanja ukupne zaduženosti kućanstava i poduzeća uz relativno nisku razinu duga kućanstava te malen broj kredita kojima bi otplate mogle znatnije porasti. Također, očekivano uvođenje eura moglo bi dodatno ublažiti rast cijene novog zaduživanja za državu, kao i za ostale sektore.

Pooštravanje uvjeta financiranja na međunarodnim financijskim tržištima, a onda i povećavanje domaćih kamatnih stopa, moglo bi ublažiti neke rizike za financijsku stabilnost koji su jačali tijekom dugotrajnog razdoblja niskih kamatnih stopa, poput snažnog zaduživanja privatnog sektora, niske profitabilnosti banaka i potrage za rizičnim alternativnim oblicima ulaganja koji nude više stope povrata. Takav je i rizik povezan sa snažnim rastom cijena stambenih nekretnina, koji je podržan, među ostalim, i velikim obujmom stambenoga kreditiranja.

HNB kontinuirano nadzire i analizira razvoj sistemskih ranjivosti kako bi po potrebi na njih mogao djelovati mjerama iz svoje nadležnosti. Tako je početkom 2022. najavljeno podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, čime će se dodatno ojačati otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke povezane s izloženošću cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize. HNB nastavlja pozorno pratiti i uvjete kreditiranja na razini pojedinačnih dužnika, kako bi se pravodobno mogli dijagnosticirati potencijalni izvori sistemskih rizika i uvesti mjere kojima se oni mogu ublažiti, uključujući i propisivanje strožih uvjeta kreditiranja potrošača. Međutim, u uvjetima u kojima se velik dio transakcija na tržištu nekretnina ne financira kreditima, mjere makrobonitetne politike imaju ograničen doseg na smanjivanje neravnoteža, a za stvaranje efikasnoga i uravnoteženog tržišta nekretnina potrebno je zajedničko djelovanje različitih ekonomskih i drugih politika.

Savjet HNB-a dao je suglasnost Nadzornom odboru Privredne banke Zagreb d.d. da Andrea Pavlović obavlja funkciju članice uprave te banke.   

Savjet HNB-a donio je i Odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga zlatnoga kovanog novca od 5 kuna iz serije "Zlatna kuna".