Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je usvojio projekciju monetarne politike i Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2022. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

Slabiji izgledi globalnoga gospodarskog rasta i naglašeni inflatorni pritisci potaknuli su središnje banke diljem svijeta na brzo i snažno pooštravanje monetarne politike, što se počelo sve više nepovoljno odražavati i na hrvatsko gospodarstvo. Negativni inozemni šokovi dosad su više utjecali na domaći prerađivački sektor zbog njegove osjetljivosti na visoke troškove energije i ograničenja u globalnim lancima opskrbe. Nasuprot tome, uslužni je sektor dosad nadvladao poteškoće koje su zahvatile svijet zahvaljujući snažnoj potražnji nakon ukidanja većine epidemioloških mjera. U takvim se uvjetima realni BDP Hrvatske u trećem tromjesečju smanjio u odnosu na prethodno tromjesečje, zbog čega se godišnja stopa njegova rasta usporila na 5,2%, uz izgledni nastavak slabljenja gospodarske aktivnosti do kraja godine.

Inflacija potrošačkih cijena u prvih deset mjeseci 2022. primjetno se ubrzala i u listopadu na godišnjoj razini dosegnula je 13,2%. Ubrzanje domaćih proizvođačkih i potrošačkih cijena ponajprije je rezultat visokih cijena energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu, a u istom su smjeru djelovali i pritisci proizišli iz i dalje djelomično prisutnih zastoja u globalnim lancima nabave. Ubrzavanju inflacije pridonijela je i snažna potražnja za uslugama nakon ukidanja epidemioloških mjera, što se uvelike odnosi na turističku potražnju nerezidenata. Pritom se porast potražnje za turističkim uslugama događa u uvjetima porasta ulaznih troškova, nedostatka kvalificirane radne snage i rasta plaća u ugostiteljstvu. Intenzitet rasta opće razine cijena donekle je ublažen ograničavanjem cijena nekih energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda. Poskupljenje energenata pogoršalo je u trećem tromjesečju saldo na računu robe, no učinak tog pogoršanja na ukupan saldo tekućeg i kapitalnog računa bio je najvećim dijelom ublažen iznimno dobrim rezultatima ostvarenima u turističkoj djelatnosti.

Zaokret u monetarnim politikama vodećih gospodarstava počeo se postupno odražavati na rast domaćih kamatnih stopa. Tako se nastavio rast prinosa na dužničke vrijednosne papire države, počeli su rasti i troškovi financiranja poduzeća, dok se kod kreditiranja stanovništva još uvijek ne primjećuje znatnija promjena financijskih uvjeta. U procesu ulaska Hrvatske u europodručje zbog usklađivanja monetarnog instrumentarija povećat će se višak likvidnosti domaćega bakarskog sektora, a to će ublažiti pogoršanje uvjeta financiranja domaćega gospodarstva zbog očekivanog postroživanja monetarne politike ESB-a.

Ukupno financiranje poduzeća na godišnjoj se razini nastavilo ubrzavati, ponajprije odražavajući intenziviranje zaduživanja kod domaćih kreditnih institucija. Istodobno se nastavio i rast plasmana stanovništvu, pri čemu se glavnina kreditne aktivnosti stanovništva i dalje odnosi na stambene kredite. Tečaj kune prema euru bio je stabilan pa nije bilo potreba za deviznim intervencijama HNB-a. Tijekom ljetnih mjeseci pojavili su se aprecijacijski pritisci, no oni su bili ublaženi povremenom potražnjom poduzeća za devizama, osobito izraženom u energetskom sektoru zbog skupljih sirovina i energenata. Sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu i skoro uvođenje eura dodatno su usidrili očekivanja tržišta što se tiče kretanja tečaja.

U sklopu priprema za uvođenje eura Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj 7. prosinca 2022. donio je Odluku o provođenju operacija monetarne politike i Odluku o pravilima za puštanje likvidnosti u američkim dolarima, s primjenom od 1. siječnja 2023. Tim se odlukama u nacionalnu regulativu prenose smjernice Europske središnje banke kojima se regulira provođenje operacija monetarne politike Eurosustava.

Savjet HNB-a razmatrao je i najnovije ocjene i projekcije ključnih makroekonomskih veličina koje su, s obzirom na činjenicu da Hrvatska uskoro postaje članicom europodručja, prvi put izrađene uvažavajući pretpostavke i procedure Europske središnje banke (ESB). Slijedeći ustaljene prakse Eurosustava, guverner HNB-a makroekonomske projekcije za Hrvatsku predstavit će domaćoj javnosti nakon što ESB objavi makroekonomske projekcije za europodručje.

Savjet HNB-a dao je suglasnost Nadzornom odboru Partner banke d.d. da Petar Repušić obavlja funkciju predsjednika uprave, a Luka Čulo funkciju člana uprave te banke.