"Financijska pismenost nije samo pitanje znanja o osnovnim financijskim konceptima, nego i sposobnosti primjene tih znanja radi donošenja informiranih financijskih odluka, izbjegavanja prekomjernih rizika te stvaranja pričuva za starost i nepredviđene okolnosti", istaknula je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, u uvodnom govoru na Okruglom stolu koji je danas organizirala Hrvatska gospodarska komora u povodu Svjetskog dana štednje.

Švaljek je istaknula da je ukupna financijska pismenost građana iznad prosjeka Europske unije, ali da postoje znatne razlike između pojedinih sastavnica financijske pismenosti.

"Prema financijskom znanju Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije, dok smo prema financijskom ponašanju u njezinu vrhu", naglasila je zamjenica guvernera u govoru pod nazivom „Povezani nevidljivim nitima financijske pismenosti“, podsjetivši da je u istraživanju Europske komisije Flash Eurobarometer iz 2023. samo polovina ispitanika u Hrvatskoj točno odgovorila na najmanje tri od pet pitanja kojima se provjeravalo financijsko znanje. Pritom je upozorila da financijsko znanje nije samo sebi svrha, već je povezano s konkretnim financijskim ishodima, na primjer s ocjenom građana mogu li prebroditi neočekivani gubitak primanja i hoće li imati dovoljno sredstava za mirovinu.

"Za središnje je banke, financijska pismenost također važna jer utječe i na njihovu uspješnost u ostvarivanje ciljeva – stabilnosti cijena i financijske stabilnosti", poručila je Švaljek. Viša razina financijske pismenosti čini transmisiju monetarne politike učinkovitijom i povećava otpornost stanovništva na financijske šokove.

Osvrnuvši se na financijske odluke hrvatskih kućanstava, podsjetila je da u njihovoj ukupnoj imovini tradicionalno velik udio imaju nekretnine, dok u financijskoj imovini dominiraju depoziti, premda njihov značaj postupno opada.

Komentirajući zaduživanje građana, zamjenica guvernera je upozorila da je, unatoč blagom usporavanju, godišnja stopa rasta kredita kućanstvima i dalje dvoznamenkasta. Uz to je napomenula da su banke u svoju ponudu kredita ponovno uvele kredite s varijabilnim kamatnim stopama koje nose rizik povećanja mjesečnih otplata kredita ako kamatne stope porastu.

„Na primjeru kredita s preostalom glavnicom od 100 tisuća eura i rokom otplate od 15 godina, rast kamatne stope s tri na 3,84 posto povećao bi mjesečni anuitet sa 691 na 732 eura, odnosno za 41 euro mjesečno“, navela je Švaljek tijekom prezentacije.

Govoreći o mjerama HNB-a, ustvrdila je kako su ograničenja kriterija kreditiranja potrošača uvedena 1. srpnja 2025. već rezultirala određenim smanjenjem pokazatelja rizičnosti novih kredita, pri čemu je kod stambenih kredita udio kredita s visokim teretom otplate smanjen s oko trećine na 12 posto. Usto je dodala da strožim ograničenjima koja su stupila na snagu 1. listopada 2026. HNB smanjuje dopušteni udio iznimki od propisanih ograničenja zaduživanja.

Zaključno je zamjenica guvernera navela niz aktivnosti koje HNB poduzima u cilju unapređenja financijske pismenosti hrvatskih građana, uključujući i izložbu u povodu Svjetskog dana štednje koja se odnedavno može razgledati na zagrebačkom Zrinjevcu.