Nedugo nakon što su se pridružili Nadzornom odboru ESB‑a, Martina Drvar iz Hrvatske narodne banke i Radoslav Milenkov iz središnje banke Българска народна банка (Bugarska narodna banka) govore o svojim prioritetima, promjenama koje očekuju banke njihovih država i o europskoj integraciji.
Pridruživanje Bugarske i Hrvatske europskom nadzoru banaka važan je događaj u povijesti bankovne unije. Koje je vaše stajalište o napretku prema europskoj integraciji?
Martina Drvar: Stvaranje jedinstvenog sustava supervizije i sanacije banaka svakako je bio velik korak na putu prema europskoj integraciji. Međutim, sve dok se ne uspostavi jedinstveni europski sustav osiguranja depozita, bankovna unija neće biti dovršena jer će domaća supervizorska i dalje biti motivirana za poticanje mjera kao što je odvajanje kapitala i likvidnosti radi zaštite svojih, lokalnih sustava osiguranja depozita. Takve će mjere u konačnici biti prepreka našem napretku prema sveobuhvatnoj integraciji bankovnog tržišta. Što se prije postigne sporazum o osiguranju depozita, prije će građani Europske unije imati koristi od integracije europskih banaka, koje će biti konkurentnije na globalnoj razini.
Radoslav Milenkov: Pridruživanje europskoj superviziji banaka za Bugarsku je važna prekretnica jer znači napredak u integraciji bugarskog bankarskog sektora u europsku financijsku infrastrukturu. To je događaj koji će dugoročno biti od iznimne važnosti i koji Bugarsku približava „jezgri” Europske unije. Osim toga, poduzeli smo važne korake s ciljem uvođenja eura. Prema tome, proces europske integracije doista je u tijeku.
Koje je promjene i prednosti europski nadzor banaka donio bugarskom i hrvatskom bankarskom sektoru?
Martina Drvar: U sklopu europske supervizije banaka hrvatske banke mogu očekivati transparentniju i dosljedniju superviziju. Prije su hrvatski supervizori bili snažno motivirani za izricanje mjera kojima su se lokalno, na razini društva kćeri povećavali kapital i likvidnost. Sada kada supervizori imaju pristup potpunim supervizorskih procjenama matičnih institucija naših banaka, manji je poticaj za takvo postupanje. Dosljedniji supervizorski pristupi mogu pridonijeti uspostavi dobrog korporativnog upravljanja i kontrolnih mehanizama za upravljanje rizicima, provedbi zajedničkih simulacija na temelju planova oporavka i povećanju učestalosti izravnih nadzora u bankama. Tako će se poboljšati stabilnost i učinkovitost društava kćeri sa sjedištem u Hrvatskoj, a time i njihove bankovne grupe. Dakako, ne smijemo zaboraviti na male i srednje banke, čiji je udio u bankarskom sektoru EU‑a velik. Za njihovo je dobro stanje potreban prilagođen supervizorski pristup. Uvjerena sam da bi se integracijom bankovnog tržišta trebali stvoriti preduvjeti za inovativne, dobro kapitalizirane europske banke s dobrim upravljanjem, bez obzira na njihovu veličinu.
Radoslav Milenkov: Sudjelovanje u europskoj superviziji banaka svakako je izazov i za bugarski bankovni sustav i za Bugarsku narodnu banku jer se moramo prilagoditi novim načinima međudjelovanja. Međutim, u isto vrijeme očekujem da ćemo postizati daljnje sinergije između Bugarske narodne banke i ESB‑a i da će bugarski bankovni sustav imati koristi od dosljednog supervizorskog pristupa. Uspostavili smo bližu suradnju, a sada imamo pristup i bogatom znanju o europskoj superviziji banaka koje je stečeno prethodnih godina, što nam omogućuje primjenu različitih pristupa kada je riječ o ključnim bankovnim pitanjima.
Ne vidim posebne izazove za bugarska društva kćeri bankovnih grupa u EU‑u: na njih već utječe europska supervizija banaka jer njihova matična društva otprije blisko surađuju sa zajedničkim nadzornim timovima.
Inozemni ulagači i agencije za kreditni rejting već pozitivno ocjenjuju bugarske banke, očekujem da će tako biti i ubuduće.
Inozemne su banke dominantne na vašim bankovnim tržištima. Zašto su Bugarska i Hrvatska toliko atraktivne bankama Europske unije?
Radoslav Milenkov: Bugarsko financijsko tržište svojim višim kamatnim maržama i većom profitabilnošću i dalje privlači inozemne ulagače. Osim toga, Bugarska je kao članica EU‑a politički i ekonomski stabilna, tako da se velikim financijskim grupama koje žele diversificirati financijsko poslovanje unutar EU‑a pruža atraktivna prilika za ulaganje. Podsjećam da je u razdoblju nakon financijske krize 2008. godine bugarski bankovni sustav ostao stabilan. Prvi val krize gotovo i nije ostavio traga jer smo, u skladu sa svojom uobičajenom praksom, stavili poseban naglasak na smanjivanje neprihodonosnih kredita i uspostavu odgovarajućih razina rezervacija i zaštitnih slojeva kapitala. Na Bugarsku, primjerice, povoljno utječe i njezin položaj ključnog odredišta za IT poduzeća koja pružaju platne i financijske usluge financijskim tržištima u cijelom EU‑u. Zahvaljujući tomu banke stvaraju integrirana bankovna rješenja i uspostavljaju centre za eksternalizaciju.
Ukratko, banke na bugarskom tržištu imaju konkurentsku prednost, a samo tržište nudi prilike za razvoj i rast. Naše stabilno, predvidljivo i dosljedno regulatorno okružje potiče daljnji napredak na području bankovnog posredovanja.
Martina Drvar: U Hrvatskoj su se tri glavna čimbenika pokazala atraktivnima bankama u Europskoj uniji: naš prijelaz na tržišno gospodarstvo, trgovinski tokovi s EU‑om i mogućnosti ostvarenja visokih marži. Nakon završetka rata 1995. godine bilo je potrebno stabilizirati kapitalnu poziciju banaka. Dvije najveće banke stoga su bile sanirane uz potporu države prije nego što su prodane talijanskim bankovnim grupama. Trgovinski tokovi s državama u Europskoj uniji kontinuirano su rasli, čak i prije nego što je Hrvatska pristupila EU‑u.
To je dioničare iz drugih država članica EU‑a, prije svega iz Italije i Austrije, potaknulo da ulažu u hrvatske banke koje su nudile više marže. Prema Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo, hrvatske su banke trenutačno na petom mjestu po razinama profitabilnosti u EU‑u, pri čemu je omjer povrata na imovinu 0,9 %. Naša profitabilnost Hrvatsku čini vrlo atraktivnom i morat ćemo pronaći načine da je očuvamo u budućnosti.
Bugarski bankarski sektor prilično je uspješan posljednjih nekoliko godina. Koji su glavni rizici kojima je izložen i koje su njegove najveće prednosti? Kako banke posluju tijekom pandemije?
Radoslav Milenkov: Bugarski bankarski sektor održava jake zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti, što je potpuno u skladu s našim konzervativnim nadzornim pristupom. Premda naše banke imaju tradicionalne poslovne modele, uspješno zadovoljavaju potrebe poduzeća i kućanstava u okružju koje se brzo mijenja i okolnostima sve većeg oslanjanja na tehnologiju. Posljednjih godina znatno smo smanjili neprihodonosne kredite, ali oni su i dalje jedan od glavnih izvora rizika i područje od velikog nadzornog interesa.
U tim okolnostima i s najvišom razinom dobiti u 2019. bankarski sektor ušao je u razdoblje pandemije koronavirusa (COVID‑19) u dobrom financijskom stanju, banke su uglavnom bile u boljem stanju nego 2008. Bez obzira na to, morali smo uvesti mjere za održavanje stabilnosti sustava i omogućavanje daljnjeg kreditiranja kućanstava i poduzeća, među ostalim moratorijima na otplatu kredita. Premda će dio kredita po prestanku moratorija postati neprihodonosan, ne očekujem nenadane financijske poremećaje.
Glavni rizik za bankarski sektor u budućnosti jest mogućnost da bi se zbog pandemije mogao preokrenuti trend poboljšanja kvalitete imovine. Na profitabilnost će nepovoljno utjecati veće rezervacije za kredite, dodatni pritisci na marže i slabija potražnja za kreditima. No naš je sustav snažan, zahvaljujući svojoj snažnoj kapitalnoj poziciji, za koju očekujem da će biti adekvatna i u slučaju nastanka rizika, i stabilnoj strukturi financiranja koja se temelji na depozitima i pruža obilnu likvidnost.
Hrvatska sada sudjeluje u odlučivanju u sklopu europskog nadzora banaka. Martina, koja pitanja treba prvo riješiti?
Martina Drvar: Po mojem mišljenju dvije su glavne teme: održavanje kreditne aktivnosti i primjereno upravljanje digitalizacijom. Ključno je procijeniti gubitke banaka koji su posljedica pandemije bolesti COVID‑19, ali puni opseg posljedica pandemije još je nepoznanica. U ovom trenutku ključnu važnost imaju pravilno upravljanje kreditnim rizikom i pouzdane projekcije, posebno ako želimo izbjeći iznenadne poremećaje u financijskim izvještajima. Ali nemamo kristalnu kuglu. Moramo vidjeti kako će se kretati bilance banaka. U ovim teškim vremenima trebaju nam uzajamno povjerenje i bistre glave na svim stranama. Osim toga, svi vidimo kako banke zbog bolesti COVID‑19 ubrzano provode planove digitalizacije. Kao supervizori, moramo se pobrinuti za odgovarajuće upravljanje digitalnom transformacijom. Usluge građanima EU‑a moraju se pravilno održavati. U Europi je potreban veći napredak na području nadzora rizika za kibernetičku sigurnost i smanjivanja ovisnosti o jednom, često inozemnom, pružatelju infrastrukture.
Prije pandemije u bankarskom je sektoru došlo do znatne konsolidacije. Radoslave, očekujete li da će se taj trend nastaviti?
Radoslav Milenkov: Očekujem da će se trend bankovne konsolidacije nastaviti i tijekom trenutačne krize. Jedno je sigurno: globalni bankovni sustav mnogo je stariji od pandemija kolere, španjolske gripe te bolesti SARS i COVID‑19, sposoban je za odgovor i prilagodbu. Nekoliko je čimbenika bankovne konsolidacije posljednjih godina, u kojima su banke bile pod raznim pritiscima: smanjena dobit, veća usklađenost, troškovi informacijske tehnologije ili konkurencija financijskotehnoloških poduzeća.
Čini se da su rješenje ekonomije razmjera. Ako je suditi po pojačanoj sklonosti velikim bankovnim konsolidacijama u Europi usprkos pandemiji, u njima rješenje traže i rukovoditelji banaka i ulagači. Moguće je da neka spajanja nisu provedena zbog krize, ali od njih se nije odustalo. Treba prilagoditi procese novoj stvarnosti koju je oblikovao COVID‑19, posebno prijelazu s aktivnosti koje obično obavljamo na licu mjesta ili licem u lice na mrežne aktivnosti. Možda ćemo morati uključiti nove dionike kako bismo to postigli, primjerice lokalna analitička ili odvjetnička društva.
Bugarska narodna banka obično podržava konsolidaciju koja vodi održivim poslovnim modelima i povećanoj sposobnosti ispunjavanja regulatornih zahtjeva.
Hrvatski bankarski sektor bio je prilično profitabilan posljednjih godina. Je li pandemija utjecala na njegovu profitabilnost?
Martina Drvar: Zbog pogoršanih makroekonomskih izgleda većina banaka već je povećala rezervacije za kredite, što je prepolovilo njihove rezultate za prvo polugodište 2020. Međutim, to nije dovelo u pitanje njihove stope kapitala: stopa ukupnog kapitala sustava iznosi 24,7 %, zbog čega smo među tri najbolje kapitalizirane države EU‑a. Ponosna sam na brzinu i usklađenost našeg odgovora na pandemiju te dobru komunikaciju o njemu. Priopćili smo svoja supervizorska očekivanja, usklađena s nadzornim očekivanjima ESB‑a, samo sedam dana poslije proglašenja pandemije. Štoviše, Hrvatska je uspjela uvesti mjere moratorija primjerena opsega, usmjerene na jednu podskupinu klijenata. Uspjeli smo u tome zahvaljujući jasnoj i brzoj komunikaciji s bankovnim i nije nam bio potreban zakon o moratoriju.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću, odjel Odnosi sa svjetskim medijima
Sonnemannstrasse 20, 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
tel.: +49 69 1344 7455, e-adresa: media@ecb.europa.eu, mrežne stranice: www.bankingsupervision.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.