Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga danas su predstavile rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. Cilj je istraživanja prikupiti informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Hrvatske.

Prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60%, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje (59%). Ukupna ocjena kombinacija je financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnoga financijskog blagostanja.

Usporedba s dva ranije provedena istraživanja – iz 2016. i 2020. – pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste sa 60% (2016.) i 65% (2020.) na 70% u 2023.

Bolji rezultat ostvaren je i kod komponente financijskih stavova ili odnosa prema novcu, dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala s 56% na 53%. Prvi put ove godine mjerena je digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanima uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova, pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja.

"HNB kontinuirano provodi aktivnosti povezane s podizanjem razine financijske i ekonomske pismenosti. Posljednje istraživanje ukupne financijske pismenosti pokazuje napredak u znanju, ali jasno je da se to može još poboljšati. Posebnu ćemo pozornost, kao društvo, morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti stanovništva jer očito je kako taj dio financijskih usluga postaje sve prisutniji. HNB ima iskustva i u održavanju edukacija za nastavnike te će se i dalje uključivati u takve aktivnosti i podržavati jačanje financijske pismenosti kroz obrazovni sustav", rekao je tom prilikom guverner HNB-a Boris Vujčić.

"Posljednje istraživanje pokazuje kako naše edukacijske aktivnosti donose skromne, ali važne rezultate i pomake u razini financijske pismenosti. Kao regulatoru nebankarskoga financijskog sektora posebno nam je važno da građani u što većoj mjeri nauče kako se zaštititi od rizika pri ulaganju, da financijski na vrijeme planiraju svoju mirovinu, ali i da se zaštite od financijskih prijevara. Želimo potaknuti da se adekvatno informiraju prije ugovaranja usluga, da uspoređuju usluge, dobiju najbolju kvalitetu za svoj novac i da ga ne izgube u pokušaju prijevare ili krive procjene kod ulaganja. Hanfa će intenzivno nastaviti s edukacijama jer financijska se tržišta ubrzano razvijaju i hrvatski će građani s pomoću regulative EU-a i stalnih edukacija u tome biti primjereno zaštićeni“, istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.

"Pandemija, agresija na Ukrajinu i njihove posljedice kao i potres podsjetili su nas da se u svakom trenutku možemo suočiti s krizama koje mogu testirati našu financijsku otpornost. To je prilika da učimo na vlastitim propustima, da u nov ciklus krenemo obogaćeni za negativno iskustvo koje nam može pomoći da bar u nekim segmentima unaprijedimo financijsko ponašanje i da osvijestimo da su opušteni stavovi o osobnim financijama poput 'živim za sada' svjetonazorski i praktično promašeni", naglasio je Bojan Fras, viceguverner HNB-a.

Na konferenciji je održan i okrugli stol pod nazivom "Rezultati istraživanja – kako unaprijediti financijsku pismenost?" na kojemu su raspravljali Martina Primorac Krmpotić, profesorica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu, Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost, Ivana Herceg, direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te Bojan Fras, viceguverner Hrvatske narodne banke.

Anketno ispitivanje stanovništva provela je agencija IPSOS puls na uzorku od 1000 ispitanika (18 – 79 godina). Istraživanje je provedeno po metodologiji OECD-a (engl. Organization for economic cooperation and development – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj). Republika Hrvatska 2022. godine i službeno je započela pregovore za pristupanje kao punopravna članica OECD-a, međutim i unatoč tome HNB i Ministarstvo financija RH na području financijske pismenosti već dulje vrijeme surađuju s OECD-om. Najveća korist provođenja istraživanja po unificiranoj metodologiji koju je donio OECD jest mogućnost usporedbe ranijih istraživanja unutar iste države kao i komparacija s drugim državama.

Posljednjim istraživanjem 2023. istraživala se financijska i digitalna pismenost. Kod financijske pismenosti komponente su financijsko znanje, financijsko ponašanje i financijski stavovi, odnosno stavovi prema novcu.

Glavni rezultati istraživanja: