Na osnovi rezultata istraživanja provedenog 2015. godine Republika Hrvatska ostvarila je rezultat od 11,7 bodova ili 56%, a prema istraživanju iz 2019. godine ostvaren je napredak, odnosno ostvaren je rezultat od 12,3 boda ili 59%. Sagledavanjem po elementima, zabilježen je bolji rezultat u financijskom znanju i ponašanju, dok je lošiji rezultat zabilježen kod financijskih stavova. Institucija kojoj naši građani najviše vjeruju u vezi s financijskom pismenošću je Hrvatska narodna banka.

Financijska pismenost kao pojam, iako novijeg datuma, u posljednje vrijeme sve više dobiva na važnosti. Najčešće se rabi definicija koju nudi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic Cooperation and Development. OECD), prema kojoj je "financijsko opismenjavanje proces u kojem financijski potrošači/ulagači poboljšavaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih savjeta, razvijaju potrebne vještine i sigurnost kako bi postali svjesniji financijskih rizika i prilika, bili u mogućnosti donositi utemeljene odluke i kako bi znali kome se obratiti za pomoć te poduzimati druge učinkovite mjere za poboljšanje svoje financijske dobrobiti"^[1]. Pojednostavljeno rečeno, financijska pismenost označuje skup znanja i vještina potrebnih za razumijevanje i upravljanje financijskim proizvodima i uslugama s kojima se susrećemo na tržištu, a pripadaju sferi bankarstva, osiguranja, tržišta kapitala itd. Kada govorimo o razinama na kojima primjenjujemo svoje financijsko znanje i vještine, razlikujemo osobnu razinu, razinu kućanstva, razinu poduzetničkog pothvata ili neku drugu razinu. Navedeni skupovi proizvoda i razine njihova korištenja važni su zbog izgradnje okvirne strukture financijske pismenosti, iako je jasno da u svakodnevici svrstavanje u određene granice nije potrebno, već sveukupnost donesenih odluka određuje poboljšanje ili pogoršanje ukupne ekonomske situacije pojedinca.

Kako izgradnja i širenje financijske pismenosti izgleda u Republici Hrvatskoj? Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine,^[2] temeljni je dokument za ovo područje, a osnovana je i Operativna radna grupa za praćenje provedbe mjera i aktivnosti^[3] za financijsku pismenost čiji je koordinator Ministarstvo financija. Temelj za različite edukativne aktivnosti svakako je bilo istraživanje provedeno 2015. godine u suradnji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, a trend napretka pokazalo je ponovljeno istraživanje iz 2019. godine provedeno od strane OECD-a i nizozemskog ministarstva financija. Kod oba istraživanja korišten je model istraživanja koji je određen OECD/INFE metodologijom za mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti^[4].

Rezultati ponovljenog istraživanja iz 2019. godine objavljeni su u publikaciji "Financial Literacy of Adults in South East Europe"^[5]. Navedeno je istraživanje OECD proveo u sedam država u sklopu Programa pružanja tehničke pomoći za države članice nizozemske Konstituence (OECD/INFE Technical Assistance Project for Financial Education in the Constituency Program of the Netherlands Ministry of Finance). Države koje su uključene u program, i u kojima je istraživanje provedeno, jesu Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora i Rumunjska. U istraživanju su sudjelovala 7422 ispitanika, starosti od 18 do 79 godina, a provedeno je u razdoblju od srpnja do rujna 2019. godine.

Sveukupna razina financijske pismenosti na osnovi istraživanja provedenih 2015. i 2019. godine

Sveukupna razina financijske pismenosti u usporedivim istraživanjima promatrana je na osnovi tri elementa: financijskog znanja, financijskog ponašanja i financijskih stavova. Maksimalni broj bodova iznosio je 21, od čega se devet bodova odnosi na financijsko ponašanje, sedam bodova na financijsko znanje i pet bodova na financijske stavove. Prema tome, sveukupni rezultat najviše ovisi o rezultatu ponašanja s utjecajem od 43%.

Slika 1.  Ukupna financijska pismenost - bodovi

Izvori: OECD (2020), Financial Literacy of Adults in South East Europe; rezultati istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2015.
 

Slika 2. Ukupna financijska pismenost - postotak

Izvori: OECD (2020), Financial Literacy of Adults in South East Europe; rezultati istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2015.

Na osnovi rezultata istraživanja provedenog 2015. godine Republika Hrvatska je ostvarila rezultat od 11,7 bodova ili 56%, dok je prema istraživanju iz 2019. godine ostvaren napredak, odnosno ostvaren je rezultat od 12,3 boda ili 59%. Sagledavanjem po elementima, zabilježen je bolji rezultat u financijskom znanju i ponašanju, dok je lošiji rezultat zabilježen kod financijskih stavova. U nastavku teksta slijedi detaljnija analiza predstavljenih rezultata.

Financijsko znanje

Ocjena financijskog znanja zasnovana je na odgovorima ispitanika na sljedećih sedam pitanja:

1. Petero braće dobiva poklon od 1000 (jedinica domaće valute) i, ako moraju čekati godinu dana da bi dobili svoj dio, a inflacija je (npr. 2%), za godinu dana moći će kupiti: manje, isto ili više nego danas?
2. Posudili ste 25 (jedinica domaće valute) navečer i vraćeno vam je 25 (jedinica domaće valute) ujutro. Koliko kamate vam je vraćeno?
3. Stavili ste 100 (jedinica domaće valute) na štedni račun uz 2% kamate. Koliko imate nakon godine dana?
4. Koliko bi imali nakon 5 godina? (više od 110, točno 110 ili manje od 110)
5. Investicija s velikim povratom ima šanse da je više rizična nego ona s manjim. (točno/netočno)
6. Visoka inflacija znači da se troškovi života povećavaju rapidno. (točno/netočno)
7. Najčešće je moguće smanjiti rizik investiranja, kupnjom širokog spektra dionica i obveznica. (točno/netočno)

Već po pitanjima na osnovi kojih je određivana razina financijskog znanja može se primijetiti interdisciplinarnost financijske pismenosti. Osim činjeničnog znanja o pojedinim financijskim proizvodima i uslugama koje bismo mogli svrstati u neke od, primjerice, ekonomskih skupina predmeta koji su dostupni u školama, nalazimo i pitanja iz matematike (jednostavno i složeno ukamaćivanje). Rezultati istraživanja iz 2019. godine pokazali su da je od sedam pitanja najmanji postotak ispitanika znao odgovor na četvrto pitanje povezano sa složenim ukamaćivanjem, njih samo 36%, dok je na treće pitanje, vezano uz jednostavno ukamaćivanje, točan odgovor znalo 63% ispitanika. Sagledavanjem navedenih pitanja o ukamaćivanju u kombinaciji dolazimo do 24% ispitanika koji su točno odgovorili na oba pitanja. Najveći broj ispitanika znao je odgovor na drugo pitanje, vezano uz posudbu bez kamate.
 

Slika 3. Financijsko znanje - usporedba odgovora iz istraživanja 2015. i 2019.

Izvori: OECD (2020), Financial Literacy of Adults in South East Europe; rezultati istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2015.

Usporedimo li rezultate dvaju provedenih istraživanja, u šest od sedam pitanja vezanih uz financijsko znanje ostvaren je bolji rezultat. To je dovelo i do ukupno boljeg rezultata od 4,5 bodova (65%) prema istraživanju iz 2019. godine, u odnosu na 4,2 boda (60%) ostvarena 2015. godine. U usporedbi s drugim zemljama iz istraživanja provedenog 2019. godine, RH je uz Gruziju ostvarila najbolji rezultat, koji je bolji i od prosjeka zemalja G-20 prema istraživanju OECD-a iz 2017. godine, 4,3 boda (61%)^[6].

Financijsko ponašanje

Financijsko ponašanje je prema istraživanju iz 2019. godine analizirano kroz cjeline Financijska kontrola, Financijska otpornost, Planovi za umirovljenje i Donošenje informiranih odluka kod odabira financijskih proizvoda. Pitanja iz dvaju navedenih istraživanja u velikom su dijelu usporediva.

Pitanje (1) "Tko je odgovoran za upravljanje novcem, postoji li osobni budžet ili budžet kućanstva?" pokazalo je kako se samo 50% ispitanika u Hrvatskoj izjasnilo da ima budžet, što je ujedno najslabiji rezultat između usporedivih država te znatno ispod prosjeka JI Europe od 63%. Ovo pitanje valja uspoređivati s pitanjem iz istraživanja iz 2015. godine prema kojem se 70% ispitanika izjasnilo kako ima budžet, dok je njih 63% odgovorno za financije i ima budžet. Ispitana je važnost shvaćanja planiranja i vođenja budžeta koje u nas nije prepoznato ili je prepoznato u nedovoljnom postotku. Bodovalo se ako osoba ima osobnu ili zajedničku odgovornost za upravljanje novcem te ako se osoba slaže s tvrdnjom iz pitanja br. 4 prema kojoj vodi računa o financijskim poslovima.

Pitanjem (2) ispitivana je odgovorna kupnja. Na pitanje "Pažljivo razmislim prije kupovine" 70% ispitanika u Hrvatskoj slaže se s tvrdnjom, te razmisli prije kupnje, što je u skladu s prosjekom regije JI Europe od 71%. Kod ovog je ponašanja zabilježen pozitivan trend s obzirom na to da se s navedenom tvrdnjom u istraživanju iz 2015. složilo 62% ispitanika. Izbjegavanje impulzivnih kupnji te "vaganje" koristi i cijene prije kupnje smatra se poželjnim financijskim ponašanjem te navedeni rezultati upućuju na jačanje svijesti o važnosti odgovorne kupnje u razdoblju između dva provedena istraživanja.

Pitanjem (3) "Plaćanje računa na vrijeme" istaknuta je važnost očuvanja kreditne sposobnosti i izbjegavanje dodatnih troškova. U Hrvatskoj se 74% ispitanika izjasnilo da plaća račune na vrijeme, što je ponovo znatno bolje od rezultata istraživanja iz 2015. godine, kada je takvo ponašanje zabilježeno kod 61% ispitanika.

Pitanjem (4) "Vodim računa o financijskim poslovima" ispitivana je posvećenost svakodnevnim financijama i s navedenom tvrdnjom se složilo 64% ispitanika, što je gotovo isti rezultat kao i onaj iz istraživanja iz 2015. godine od 63%.

Pitanje (5) "Jeste li u proteklih 12 mjeseci aktivno štedjeli?" povezano je uz segment financijske otpornosti. 68% ispitanika iz Hrvatske je aktivno štedjelo, što je u skladu s prosjekom zemalja iz od JI Europe (67%). Ovdje je zabilježen isti rezultat kao i kod istraživanja iz 2015. godine, kada je također 68% građana aktivno štedjelo. Zanimljiva je i distribucija načina štednje prema posljednjem istraživanju: 50% štednja u gotovini kod kuće ili u novčaniku; 38% štednja na štednom računu; 10% ulaganja u nekretnine.

Pitanjem (6) ispitivano je slaganje s tvrdnjom "Određujem dugoročne financijske ciljeve i pokušavam ih ostvariti" te se prema istraživanju iz 2019. godine 38% ispitanika složilo s tvrdnjom, što je manje od 45% ispitanika koji su se s navedenom tvrdnjom složili u ranijem istraživanju.

Pitanje (7) vezano je uz nedostatnost raspoloživog dohotka. Bodovani su odgovori koji su značili da ispitanik nije iskusio nedostatni dohodak u proteklih 12 mjeseci ili nije posuđivao kako bi pokrio nedostatak. Na pitanje: "Ponekad se ljudi nađu u situaciji da njihovi prihodi ne pokriju u potpunosti njihove troškove života. U posljednjih 12 mjeseci, da li se to dogodilo vama?" na uzorku ispitanika iz Hrvatske, takva se situacija dogodila u 33% slučajeva te nije zabilježena znatnija promjena u odnosu na prethodno istraživanje i rezultat od 34%. Ovaj podatak svakako treba tumačiti u širem ekonomskom aspektu relativno povoljne gospodarske situacije u državi u vrijeme provođenja posljednjeg istraživanja. Drugi dio ovog pitanja odnosio se na strategije za pokrivanje razlike koja se pojavljuje u slučaju da prihodi ne pokrivaju troškove života, dakle za one koji su izjavili da im prihodi u posljednjih 12 mjeseci nisu bili dostatni.

Pristupi bez zaduživanja za Hrvatsku: za smanjenje potrošnje izjasnilo se 44% ispitanika, za prekovremeni rad i dodatnu zaradu njih 21%, 10% ispitanika bi zatražilo pomoć prijatelja, rodbine ili zajednice (najmanji postotak od država koje su sudjelovale u istraživanju), 10% ispitanika povuklo bi novac sa štednog računa, dok bi 5 % prodalo nešto što posjeduju.

Ranije navedenih sedam ponašanja bodovalo se sa sedam bodova, dok su preostala dva boda dodjeljivana u skladu s ponašanjima vezanima uz odabir financijskih proizvoda. To konkretno znači da je najprije provjeravano je li korisnik pokušao usporediti financijski proizvod kod različitih pružatelja financijskih proizvoda ili usluga. Nakon toga, dodjeljivan je jedan ili dva boda, ovisno o odgovorima na pitanja povezana s izvorima i načinima koji su korišteni kod informiranja o proizvodima i uslugama.

Smatra se da su usporedba proizvoda i traženje neovisnog savjeta odlike financijski pismenih potrošača. Rezultati za Hrvatsku iz istraživanja 2019. godine pokazali su da bi 33% ispitanika zatražilo neovisan savjet, dok bi 22% ispitanika pokušalo usporediti proizvode. Prema istraživanju iz 2015. godine 16% ispitanika odgovorilo je da donekle nastoje donijeti financijske odluke na temelju kvalitetnih i nezavisnih informacija iz više izvora. Radi lakše komparacije korišten je prosjek rezultata ispitanika koji je zatražio neovisan savjet i pokušao usporediti proizvode od 28% te je taj podatak uspoređen s rezultatom od 16% ispitanika koji su nastojali donijeti odluku o financijskom proizvodu na osnovi nezavisnih i kvalitetnih informacija iz više izvora (Pitanje 8.).

Vezano uz traženje savjeta, istraživanjem iz 2019. godine, dodatno je istraženo u koga ispitanici imaju povjerenja kada je riječ o financijskoj edukaciji. Rezultati za Hrvatsku (moguće je bilo dati više odgovora): središnja banka 32% (prosjek regije JI Europa 34%), ministarstvo 18%, društvo za zaštitu potrošača 15%, neprofitna edukacijska agencija 3% privatna banka 4%, nikome 18%, ne znam 9%.
 

Slika 4. U koju instituciju imate povjerenja vezano uz financijsku edukaciju?

Izvor: OECD (2020), Financial Literacy of Adults in South East Europe

Kod tri pitanja vezana uz financijsko ponašanje ostvaren je bolji rezultat, tj. postoji napredak, dok je znatno slabiji rezultat zabilježen kod pitanja vezanog uz postojanje budžeta i određivanje dugoročnih financijskih ciljeva. Iz rezultata proizlazi zaključak prema kojemu polovina ispitanika u Hrvatskoj nije prepoznala uspostavu osobnoga ili kućnog budžeta kao koristan alat.

Ukupni rezultat financijskog ponašanja za Hrvatsku je 5,0 bodova ili 55%, što je lošiji rezultat od prosjeka regije JI Europe, koji iznosi 5,1 bod ili 57%. Unatoč navedenom, ostvaren je bolji rezultat od istraživanja iz 2015. godine, kada je na elementu financijskog ponašanja ostvareno 4,6 bodova ili 51%.
 

Slika 5. Financijsko ponašanje - usporedba odgovora po pitanjima iz istraživanja 2015. i 2019.

Izvori: OECD (2020), Financial Literacy of Adults in South East Europe; rezultati istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2015.

Financijski stavovi

Prema ranijem istraživanju iz 2015. godine i novom istraživanju iz 2019. godine, financijski stavovi analizirani su na osnovi određenja ispitanika prema tri navedene tvrdnje:

1. Više zadovoljstva nalazim u potrošnji novca nego u štednji na dulje razdoblje.
2. Živim za danas i puštam da se sutra pobrine samo za sebe.
3. Novac je tu da bi se potrošio.

Slika 6. Financijski stavovi - odgovori "slažem se u potpunosti i slažem se" po pitanjima iz istraživanja 2015. i 2019.

Izvori: OECD (2020), Financial Literacy of Adults in South East Europe; rezultati istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2015.

S tvrdnjom o više zadovoljstva u potrošnji nego u štednji, i novac je tu da bi se potrošio, sada se slaže još i više ispitanika nego 2015. godine, pri čemu je izrazitiji rast kod prve tvrdnje, i to od 18%. Međutim, navedene tvrdnje ispitivanje koristi u smislu određivanja stavova, uz koje ne mora nužno biti korelirano i ponašanje. Sa stavom prema kojemu se živi za danas te se pušta da se sutra pobrine samo za sebe slaže se manji postotak ispitanika nego 2015. godine.

Okrenemo li sliku istih podataka (izuzeti su neodlučni) i pogledamo li distribuciju očekivanih odgovora, možemo pronaći zabrinjavajući niske postotke očekivanih odgovora povezanih uz stavove koji se smatraju preduvjetom za visoku razinu financijske pismenosti. To je osobito izraženo kod trećeg stava, prema kojemu se samo 11% ispitanika ne slaže ili se u potpunosti ne slaže s tvrdnjom kako je novac tu da bi se trošio.
 

Slika 7. Financijski stavovi - usporedba očekivanih odgovora iz istraživanja 2015. i 2019.

Izvori: OECD (2020), Financial Literacy of Adults in South East Europe; rezultati istraživanja "Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj", 2015.

Ukupni rezultat za element financijskih stavova za ispitanike iz RH je 2,8 ili 56%, što je isti rezultat kao i prosjek regije JI Europe. Međutim, vezano uz financijske stavove i u odnosu na istraživanje iz 2015. godine zabilježen je negativan trend kada je ostvaren rezultat 3 boda odnosno 60%.

Sveukupno, boljim rezultatom u području znanja možemo biti zadovoljni posebice ako imamo na umu da na njega ni na koji način ne može utjecati vanjski faktor (npr. povoljna ekonomska situacija) kao što je to slučaj kod financijskih stavova. Međutim, relativno dobar rezultat i visoko samopouzdanje (80% ispitanika procijenilo je svoje znanje kao prosječno ili visoko), treba uzeti s dozom opreza osobito kada se uzme u obzir da je samo 24% ispitanika znalo oba odgovora vezana uz ukamaćivanja. Drugim riječima, pozitivan trend je ohrabrujući, ali moramo biti svjesni da se neće nastaviti ako se ne ulože dodatni napori. Isto tako, financijsko ponašanje je element u kojemu je također ostvaren napredak, ali i zaostajanje za prosjekom regije, dok su financijski stavovi element kojemu je potrebno posvetiti najviše pozornosti i pokušati opću sklonost potrošnji i kratkoročnim ciljevima usmjeravati sve više prema štednji i ostvarivanju dugoročnijih planova. To će naposljetku pridonijeti kvalitetnim financijskim odlukama koje su jedan od preduvjeta bolje kvalitete života i boljeg standarda pojedinca.

Zaključno, iako je u bitnim elementima financijske pismenosti ostvaren napredak, i dalje ostaje znatan prostor za poboljšanje. To se može ostvariti isključivo zajedničkim djelovanjem pojedinaca koji svojim stavovima i željom za učenjem otvaraju prostor za poboljšanje vlastitih znanja i vještina, i uz veliki edukacijski trud ključnih institucija obrazovnoga i regulatornog miljea, kao i pozitivnim zalaganjem aktera financijskog tržišta.

1. OECD, 2005, Improving Financial Literacy: Analysis of Issues and Policies, Paris: OECD, str. 13 ↑

2. "Narodne novine", br. 11/2015. ↑

3. https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/financijski-sustav/financijska-pismenost-potrosaca/425 ↑

4. OECD (2018), OECD/INFE Toolkit for Measuring Financial Literacy and Financial Inclusion ↑

5. OECD (2020.), Financial Literacy of Adults in South East Europe ↑

6. OECD (2017.), G20/OECD INFE report on adult financial literacy in G20 countries ↑