Od školjke do eura – putovanje kroz povijest novca u Hrvatskoj – Josip Bradarić, Moneterra
Objavljeno: 17.6.2026.
Novac danas uzimamo zdravo za gotovo, no njegov razvoj jedna je od najvažnijih priča u povijesti ljudske civilizacije. Kako je nastao novac, zašto mu vjerujemo te što nam arheološki nalazi otkrivaju o gospodarstvu prošlih samo su neka od pitanja na koje nam je odgovore dao Josip Bradarić, interpretator i vodič u Moneterri – Muzeju novca Hrvatske narodne banke.
Preduvjete za razvitak novca čovjek je počeo stvarati onog trenutka kada je prešao s nomadskog na sjedilački način života i kada je počeo proizvoditi robne viškove koje je zbog neravnomjerne alokacije dobara razmjenjivao s drugim ljudima. Takav sustav robne razmjene nazivamo trampom i ona je obilježila na neki način prvi ekonomski sustav.
Na prvu se čini da svaka stvar može biti novac. Djelomično je to i točno, ali ne u potpunosti. Da bi nešto zapravo bilo novac, treba imati vrijednost te mora biti sredstvo razmjene i imati funkciju obračunske jedinice.
Teritorij Hrvatske vrlo brzo je bio zahvaćen novom gospodarskom inovacijom kovanog novca. Prvi kovani novac na naše prostore dolazi preko grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana, poput Pharosa na Hvaru i Isse na Visu. Te su kolonije već u 4. stoljeću prije Krista imale vlastite kovnice i kovale srebrni i brončani novac.
Postoji vrlo zanimljiva i važna povezanost između ekonomije i arheologije. Zapravo, velik dio onoga što znamo o gospodarstvu starih civilizacija dolazi upravo iz arheoloških istraživanja.
Povijest papirnatog novca zapravo je povijest povjerenja. Ljudi su tisućama godina vjerovali zlatu, srebru i kovanicama jer su imali vlastitu vrijednost. Prihvatiti da komad papira može predstavljati vrijednost bilo je mnogo teže i vrlo sporo.
Bogatstvo naziva za novac na našem prostoru odražava vrlo složenu povijest. Hrvatska i susjedne zemlje stoljećima su bile pod utjecajem različitih država, vladara, jezika i trgovačkih sustava – rimskog, mletačkog, ugarskog, osmanskog, austrijskog i drugih. Zato su se u govoru zadržali brojni izrazi za novac.
Najnovije veliko poglavlje započelo je 2023. godine ulaskom Hrvatske u europodručje i uvođenjem eura, čime je Hrvatska postala dio zajedničkog europskog monetarnog sustava. Hrvatske eurokovanice u sebi nose brojne elemente naše monetarne i kulturne povijesti. Najizravnija poveznica vidi se na kovanici od 1 eura, na kojoj se nalazi kuna.
Poznavanje nacionalne povijesti novca može biti važno za financijsku pismenost, ali nije jednako važno kao razumijevanje štednje, ulaganja, kredita ili inflacije. Zato Moneterra naglasak ne stavlja nužno samo na povijest novca, nego njegovu povijest stavlja u kontekst šireg razumijevanja svijeta ekonomije.
Hrvatska narodna banka prikuplja i obrađuje Vaše osobne podatke kada pristupite stranici www.hnb.hr