U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, priljevi na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju drugog tromjesečja 2023.(Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 414 mlrd. EUR, što je povećanje od 5,3 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 32,6 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 432 mlrd. EUR, a povećale su se za 4,8 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 30,6 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja 2023. iznosila je 575% godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 8,9 postotnih bodova u tom tromjesečju i smanjenje od 30,9 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva smanjile su se za 10,2 postotna boda u tromjesečju i za 37,6 postotnih bodova u godinu dana, te su na kraju drugog tromjesečja 2023. dosegnule razinu od 600% godišnjeg BDP-a. Time se nastavilo smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na evidentan rast tromjesečnog BDP-a.

Na kraju drugog tromjesečja 2023. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 86 mlrd. EUR ili 2,3% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla je za 4,9 mlrd. EUR ili 6,0% u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 23 mlrd. EUR, što je porast od 3,0% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 1,3 mlrd. EUR ili 6,0% u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 63 mlrd. EUR ili 2,0% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno 3,6 mlrd. EUR ili 6,0% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine), te je tako netovrijednost tog sektora, koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020., ponovno porasla nakon jednokratnog smanjenja u prvom tromjesečju 2022. godine.

Na kraju drugog tromjesečja 2023. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 122 mlrd. EUR, tj. 2,3% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 180 mlrd. EUR, što je rast od 1,5% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je zadržavanje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –58 mlrd. EUR.

Vremenske serije statističkih podataka:

• Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑