U sklopu statistike financijskih računa[1] Hrvatska narodna banka trenutačno objavljuje samo podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, priljevi na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.
Na kraju drugog tromjesečja 2022. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 2.851 mlrd. HRK, što je povećanje od 63,6 mlrd. HRK u tom tromjesečju i povećanje od 214,3 mlrd. HRK u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 3.005 mlrd. HRK, a povećale su se za 53,1 mlrd. HRK u tromjesečju odnosno 187,4 mlrd. HRK u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja 2022. iznosila je 607% godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 11,2 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 48,5 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva smanjile su se za 14,9 postotnih bodova u tromjesečju i za 60,7 postotnih bodova u godinu dana te su na kraju drugog tromjesečja 2022. dosegnule razinu od 640% godišnjeg BDP-a. Time je nastavljeno smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. godine zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a.
Izvor: HNB
Na kraju drugog tromjesečja 2022. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 601 mlrd. HRK ili 1,2% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla je za 37,7 mlrd. HRK. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 164 mlrd. HRK, što je porast od 2,4% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Ova kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 437 mlrd. HRK ili 0,8% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, te je tako netovrijednost ovog sektora koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020. godine ponovno porasla nakon smanjenja u prethodnom tromjesečju. Promatra li se dulji vremenski raspon, u razdoblju od godine dana netovrijednost kućanstava povećala se za 29,1 mlrd. HRK.
Izvor: HNB
Na kraju drugog tromjesečja 2022. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 830 mlrd. HRK, tj. 2,0% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 1.242 mlrd. HRK, što je rast od 1,2% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je tek drugo tromjesečno povećanje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća od četvrtog tromjesečja 2020. godine u kojemu je započeo trend njezina smanjenja, te ona sada iznosi –413 mlrd. HRK, što je za 0,5% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Promatra li se dulji vremenski raspon, ta su kretanja obrnuta, odnosno u razdoblju od godine dana netovrijednost poduzeća smanjila se za 8,4 mlrd. HRK.
Izvor: HNB
Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi
-
Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑
-
Sektor kućanstava osim kućanstava uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑