Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju siječnja 2021. godine iznosilo je 332,3 milijarde kuna, pa je u odnosu na kraj prethodnog mjeseca ostvaren rast od 2,6 milijardi kuna (ili 0,8%), a u odnosu na kraj siječnja 2020. godine taj dug bio je veći za 40,6 milijardi kuna (ili 13,9%). Prirast duga u siječnju odnosi se na inozemnu komponentu duga koja se u tom mjesecu povećala za 5,0 milijardi kuna (ili 4,8%) dok se unutarnji dug istovremeno smanjio za 2,4 milijarde kuna (ili 1,1%). Međutim, porast na godišnjoj razini najvećim dijelom se odnosi na rast unutarnjeg duga koji se do kraja siječnja 2021. godine u odnosu na kraj siječnja prethodne godine povećao za 25,2 milijarde kuna (ili 12,9%).
Nakon nedavne revizije podataka[2] statistike bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), relativni pokazatelji zaduženosti opće države neznatno su se promijenili u odnosu na prethodno objavljene podatke. Promatrano u odnosu na godišnji BDP[3], ukupni dug na kraju prosinca 2020. iznosi 88,7% BDP-a, dok je na kraju prosinca 2019. godine iznosio 72,8% BDP-a.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su za nekonsolidirani dug[4] opće države. U strukturi tog duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju siječnja 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,0%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,4%), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,6%). Pritom se ukupni kratkoročni dug (kratkoročni krediti i vrijednosnice) tijekom siječnja 2021. godine povećao za 348 milijuna kuna (ili 1,6%) a u posljednjih dvanaest mjeseci za 9,3 milijardi kuna (ili 72,7%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
dug koji isključuje međusobna potraživanja institucija unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
objavljenima 22. travnja 2021., u sklopu objave Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u RH ↑
-
izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑