Prema konačnim podacima statistike državnih financija za treće tromjesečje 2022. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju rujna 2022. godine iznosilo je 344,2 milijarde kuna, pa je u odnosu na kraj lipnja 2022. ostvaren rast od 0,5 milijarda kuna (ili 0,1%), a u odnosu na kraj rujna 2021. taj je dug manji za 1,3 milijarde kuna (ili 0,4%). Taj pad duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 8,1 milijardu kuna (ili 7,0%) i porasta unutarnjeg duga za 6,9 milijardi kuna (ili 3,0%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug porastao je za 4,8 milijardi kuna (ili 2,1%), a inozemni dug smanjio se za 4,3 milijarde kuna (ili 3,8%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], udio duga u BDP-u već šesto tromjesečje zaredom nastavlja padati i čak bilježi manju vrijednost od one iz prvog tromjesečja 2020., tj. trenutka prije pojave negativnih efekata pandemije bolesti COVID-19. Ukupni dug na kraju rujna 2022. iznosio je 70,4% BDP-a, dok je na kraju rujna prethodne godine taj udio iznosio 81,5%, što je smanjenje od 11,1 postotnog boda na godišnjoj razini i smanjenje od 2,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 73,1%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju rujna 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,3%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,4%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 5,4%). Pritom je kratkoročni dug na kraju rujna 2022. bio za 2,8 milijardi kuna (ili 13,2%) manji u odnosu na kraj rujna 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 1,8 milijardi kuna (ili 0,5%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑