Prema konačnim podacima ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju prosinca 2021. godine iznosilo je 343,6 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj rujna 2021. ostvaren pad od 1,7 milijardi kuna (ili 0,5%), a u odnosu na kraj prosinca 2020. taj je dug veći za 13,2 milijarde kuna (ili 4%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 2,5 milijardi kuna (ili 1,1%) te inozemnog duga za 10,7 milijardi kuna (ili 10,1%). U odnosu na prethodno tromjesečje unutarnji dug bilježi pad od 1,7 milijardi kuna (ili 0,7%), a inozemni dug ostao je gotovo nepromijenjen.
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju prosinca 2021. iznosio 79,8% BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine taj je udio iznosio 87,3%, što je smanjenje od 7,5 postotnih bodova na godišnjoj razini te smanjenje od 2,9 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je ovaj udio iznosio 82,7%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju prosinca 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,6%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,2%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,2%). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2021. bio za 0,9 milijardi kuna (ili 3,9%) manji u odnosu na kraj 2020., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 14,5 milijardi kuna (ili 4,7%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑